Estonski jezik

Estonski jezik
Estonski jezik (ISO 639-3: est; estonski: eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.).

Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika. Iako je kroz povijest bio pod utjecajem susjednih jezika švedskog, latvijskog i ruskog, s njima ne dijeli indoeuropsko podrijetlo. Postoji vrlo velika razina razumljivosti između govornika finskog i estonskog jezika.

Estonski jezik je aglutinativan sa snažnim karakteristikama flektivnih jezika odnosno analitičkog jezika. Ovo drugo je posljedica jakog utjecaja njemačkog jezika na estonski.

Skoro trećina riječiju u estonskom potječe iz germanskih jezika.

U estonskom ne postoji rod ni buduće vrijeme. Teškoća je u tome što postoji čak 14 padeža.

Estonski razlikuje tri dužine samoglasnika: kratku, dugu i produženu. Produženi fonem se u pisanju označava udvojenim slovom.

Udio samoglasnika u prosječnom tekstu na estonskom je 45%. Estonski jezik ima riječ koja je svjetski rekorder u broju ponovljenih samoglasnika: jää-äär, što znači rub leda.

Dana 16. siječnja 2009. podijeljen je na standardni estonski [ekk] i võro [vro].

Zemlja (geografski pojam)
  • Estonija
    Estonija 2021. Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km2, od čega 2839 km2 otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik.

    Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.