Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: ????? [Fij?]), službeno Republika Fidži (fidžijski: Matanitu Tugalala o Viti; fidžijski hindski: ????? ???????), oto?na je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda. Najbliže susjedne zemlje Fidžiju su Vanuatu na zapadu, Nova Kaledonija na jugozapadu, novozelandski Kermadecovi otoci na jugoistoku, Tonga na istoku, Samoansko oto?je i francuski kolektivitet Wallis i Futuna na sjeveroistoku, te Tuvalu na sjeveru. Fidži sa?injava oto?je s više od 330 otoka, 110 od kojih je trajno naseljeno, te preko 500 hridi i oto?i?a, ukupne površine od 18 300 km2. Najisturenija skupina otoka je Ono-i-Lau. ?ak 87% ukupnoga stanovništva od oko 912 000 ljudi živi na otocima Viti Levu i Vanua Levu. Glavni grad Suva nalazi se na otoku Viti Levu i ujedno je i glavna luka na Fidžiju. Oko tri ?etvrtine stanovnika Fidžija živi uz obalna podru?ja otoka Viti Levu mahom u Suvi, ali i u manjim urbanim centrima poput Nadija, koji ima izrazito razvijen lokalni turizam, ili Lautoke, gdje je razvijena industrija proizvodnje še?era. Zbog geoloških karakteristika, unutrašnjost Viti Levua slabo je naseljena.
Ve?ina fidžijskih otoka formirana je vulkanskom aktivnoš?u prije otprilike 150 milijuna godina. Geotermalna aktivnost, premda rijetka, povremeno je prisutna i danas, naj?eš?e na otocima Vanua Levu i Taveuni. Geotermalni izvori na otoku Viti Levu nisu vulkanskog podrijetla te imaju niskotemperaturna (oko 35 - 60°C) površinska otpuštanja. Ljudi su na fidžijskom oto?ju živjeli od drugog tisu?lje?a pr. Kr. Isprva su to bili Austronežani i Melanežani, s nešto malo polinezijskih utjecaja. Europljani su po?eli posje?ivati Fidži po?evši od 17. stolje?a, a nakon kratkog razdoblja neovisnosti, Fidži je 1874. godine postao kolonija Britanskoga Carstva. Fidži je do 1970. godine imao status krunske kolonije, nakon ?ega je dobio ve?u autonomiju i status dominiona. Nakon niza državnih udara, vojna je vlast 1987. godine proglasila republiku. Nakon uspješnog državnog udara 2006. godine, komodor Frank Bainimarama preuzeo je vlast u zemlji. Nakon što je Visoki sud tri godine kasnije proglasio vojnu vlast nezakonitom, predsjednik Josefa Iloilo, koga je vojska zadržala kao nominalnog državnog poglavara, poništio je Ustav iz 1997. godine i ponovo imenovao Bainimaramu kao privremenog premijera. Kasnije tijekom iste godine, Iloila je naslijedio Epeli Nailatikau. Nakon godina odgode, dana 17. rujna 2014. godine kona?no su održani op?i, demokratski izbori na Fidžiju. Bainimarama je pobijedio na izborima, koje su me?unarodni promatra?i prihvatili.
