Visoko (Visoko)
Visočka dolina bila je rano središte srednjovjekovne države u Bosni, Bosanske Banovine, a kasnije i samoproglašene Kraljevine. U Milima je bilo bansko sjedište i središte državnog života, gdje se održavao stanak (lokalni sabor, u nekim izvorima i "Sva Bosna", te krunsko mjesto prvog bosanskog kralja, Tvrtka Kotromanića. Stari grad Visoki koji se nalazi na brdu Visočica bio je politički bitna tvrđava, a njezino podgrađe Podvisoki bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području Bosne. Kasnije, u prvoj polovini 14. stoljeća, u obližnjim Moštrima bila je kuća krstjana. Od srednjovjekovnog je grada Visoko izraslo u naselje osmanskog tipa. U okviru ove nove vrste grada povijesnu ulogu imao je osmanlijski guverner Bosne Ajas-paša. Prije rata u Bosni i Hercegovini općina Visoko je bio najveći izvoznik tekstila i kože u Jugoslaviji. Danas su nositelji gospodarskog rasta i razvitka i dalje kožarsko-tekstilna industrija, te auto-industrijska. Od 2006. godine Visoko posjećuju desetci tisuća turista zbog tvrdnji Semira Osmanagića.
Visoko se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji, unutar industrijske regije Sarajevo-Zenica. Graniči s općinama Kiseljak, Busovača, Kakanj, Vareš, Breza, Ilijaš i Ilidža. Nalazi se na magistralnoj cesti i željezničkoj pruzi Sarajevo – Zenica, a regionalne ceste povezuju je sa susjednim općinama.
Grad Visoko proteže se na površini od 230,8 km2, a prema popisu iz 1991. godine imala je 46.160 stanovnika uz gustoću od 197,32 stanovnika na km2. Od toga na gradsko područje otpada 14.140 stanovnika ili 30%, a na izvangradska područja 31.990 stanovnika ili 69,4%. Po popisu iz 2013. godine imala je 39.938 stanovnika uz gustoću od 173,04 stanovnika na km2. Od toga na gradsko područje otpada 11.205 stanovnika s gustoćom od 6.330.50 stanovnika na km2.
Prirodna sredina područja je određena dolinama rijeka Bosne i Fojnice, morfološkim diferencijacijama dolina s padinama podbrda i vijencem visokih planina Srednje Bosne - Ozrena, Vranice i Zvijezde. Prostor Visokog doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050 m, što je vrlo povoljno za razvoj poljoprivredne proizvodnje, industrije, građenja i održavanja prometnica i drugih sustava komunalne infrastrukture. Brdoviti tereni na ovom području čine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojničke. Ovaj problem je kroz povijest sputavao snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i onemogućio upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8 km, a širina 2 km. Prirodni resursi kojima područje raspolaže su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugljen i različite vrste kamena.
Zemljovid - Visoko (Visoko)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Bosna i Hercegovina
Zastava Bosne i Hercegovine |
U BiH žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Prema popisu iz 2013. godine imala je 3 531 159 stanovnika. Sarajevo je glavni i najveći grad države.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
BAM | Konvertibilna marka (Bosnia and Herzegovina convertible mark) | KM or КМ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
BS | Bošnjački jezik (Bosnian language) |
HR | Hrvatski jezik (Croatian language) |
SR | Srpski jezik (Serbian language) |