Valencia
Valencia iz zraka Svoj industrijski razvitak duguje razmahu poljodjelstva i prometu koji ostvaruje njezina luka. Poznata je širom svijeta po povorkama kola tijekom "Proljetnih svečanosti".
Valencijska katedrala Valenciju je osnovao rimski konzul Junije Brut (Decimus Junius Brutus Callaicus) kao Valentia Edetanorum 137. pr. Kr. Grad se nalazio u rimskoj vojnoj koloniji Edetiji u provinciji Hispania Tarraconensis. Nazvan je prema latinskoj riječi za vrijednost (snagu) "valentia". Nakon pada Rimskog Carstva su gradom vladali Vizigoti.
714. godine su Valenciju mirnim putem zauzeli Arapi (Mauri). Oni su grad nazvali Balansiya (بلنسية) i bio je jedan od značajnijih obrtničkih centara poznat po proizvodnji papira, svile, keramike i stakla. Iz arapskog vremena su do danas sačuvane brojne građevine (današnji toranj katedrale je bio minaret džamije). 1094. je Valenciju nakon bitke zauzeo poznati kršćanski ratnik Rodrigo Díaz de Vivar poznatiji kao El Cid. On je džamije pretvarao u crkve i htio Valenciju pretvoriti u kršćanski centar. Nakon njegove smrti 1099. godine je gradom vladala njegova udovica do 1102. godine kad su ga ponovo osvojili Arapi Almoravidi. 1238. je Valenciju zauzeo Aragonski kralj Jakov I. Aragonski i stvorio Valencijsko kraljevstvo unutar Kraljevstva Aragon. Iz grada je protjerano 50 000 Arapa.
U kasnijem razdoblju Valencia postaje jedan od najznačajnijih gradova na Sredozemlju. Tamo je osnovana prva tiskara na Pirenejskom poluotoku i 1478. je tiskana prva Biblija na lokalnom valencijskom narječju. Krajem 15. st. su ujedinjene kraljevine Aragon i Kastilja i stvorena je Španjolska. 1706. su tijekom Rata za španjolsko nasljeđe Valenciju zauzeli Englezi. Nakon njihovog odlaska je španjolski kralj ukinuo povlastice koje je Valencia imala jer je u ratu bila protiv kralja. 1811. ju je zauzeo Napoleonov general Suchet.
Tijekom Španjolskog građanskog rata je Valencija bila na strani Republikanaca, te je jedno vrijeme u njoj bilo sjedište vlade. Nakon rata je Francisco Franco učvrstio represiju protiv grada, te je zabranio svaku upotrebu valencijskog narječja. Nakon povratka demokracije 1982. se obnavlja samouprava Valencijske zajednice i valencijsko narječje ulazi u službenu upotrebu kao drugi službeni jezik. 2006. je Valenciju posjetio papa Benedikt XVI. i proslavio Svjetski dan obitelji.
Valencijska katedrala Valenciju je osnovao rimski konzul Junije Brut (Decimus Junius Brutus Callaicus) kao Valentia Edetanorum 137. pr. Kr. Grad se nalazio u rimskoj vojnoj koloniji Edetiji u provinciji Hispania Tarraconensis. Nazvan je prema latinskoj riječi za vrijednost (snagu) "valentia". Nakon pada Rimskog Carstva su gradom vladali Vizigoti.
714. godine su Valenciju mirnim putem zauzeli Arapi (Mauri). Oni su grad nazvali Balansiya (بلنسية) i bio je jedan od značajnijih obrtničkih centara poznat po proizvodnji papira, svile, keramike i stakla. Iz arapskog vremena su do danas sačuvane brojne građevine (današnji toranj katedrale je bio minaret džamije). 1094. je Valenciju nakon bitke zauzeo poznati kršćanski ratnik Rodrigo Díaz de Vivar poznatiji kao El Cid. On je džamije pretvarao u crkve i htio Valenciju pretvoriti u kršćanski centar. Nakon njegove smrti 1099. godine je gradom vladala njegova udovica do 1102. godine kad su ga ponovo osvojili Arapi Almoravidi. 1238. je Valenciju zauzeo Aragonski kralj Jakov I. Aragonski i stvorio Valencijsko kraljevstvo unutar Kraljevstva Aragon. Iz grada je protjerano 50 000 Arapa.
U kasnijem razdoblju Valencia postaje jedan od najznačajnijih gradova na Sredozemlju. Tamo je osnovana prva tiskara na Pirenejskom poluotoku i 1478. je tiskana prva Biblija na lokalnom valencijskom narječju. Krajem 15. st. su ujedinjene kraljevine Aragon i Kastilja i stvorena je Španjolska. 1706. su tijekom Rata za španjolsko nasljeđe Valenciju zauzeli Englezi. Nakon njihovog odlaska je španjolski kralj ukinuo povlastice koje je Valencia imala jer je u ratu bila protiv kralja. 1811. ju je zauzeo Napoleonov general Suchet.
Tijekom Španjolskog građanskog rata je Valencija bila na strani Republikanaca, te je jedno vrijeme u njoj bilo sjedište vlade. Nakon rata je Francisco Franco učvrstio represiju protiv grada, te je zabranio svaku upotrebu valencijskog narječja. Nakon povratka demokracije 1982. se obnavlja samouprava Valencijske zajednice i valencijsko narječje ulazi u službenu upotrebu kao drugi službeni jezik. 2006. je Valenciju posjetio papa Benedikt XVI. i proslavio Svjetski dan obitelji.
Zemljovid - Valencia
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Španjolska
Zastava Španjolske |
Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
EU | Baskijski jezik (Basque language) |
GL | Galješki jezik (Galician language) |
CA | Katalonski jezik (Catalan language) |
OC | Okcitanski jezik (Occitan language) |
ES | Španjolski jezik (Spanish language) |