Rwanda jezik

Rwanda jezik
Rwanda jezik (ikinyarwanda, kinyarwanda, orunyarwanda, ruanda, urunyaruanda; ISO 639-3: kin), nigersko-kongoanski jezik centralne bantu skupine, kojim govori 7.504.900 ljudi, poglavito u Ruandi (6.490.000; 1998), a ostali u Ugandi (764.000; 2002 popis) i 250.000 (UBS) u Demokratskoj Republici Kongo, u provinciji Nord-Kivu.

Jezik ima nekoliko dijalekata: igikiga (kiga, tshiga), bufumbwa, hutu (lera, ululera, hera, ndara, shobyo, tshogo, ndogo) i rutwa (twa) u Ruandi; bwisha (kinyabwisha), mulenge (kinyamulenge) i twa u Demokratskoj Republici kongo; dijalekt rufumbira (448.000) iz Ugande je možda poseban jezik,a twa je u Ugandi izumro.

Etnički Rwande su samo Bahutu ili Hutu, a zbog jezika su u njih svrstani i Tutsi kojima su Hutui plaćali zaštitu (od pljački), i sakupljački pigmeji Twa ili Batwa, kojih je u ratu 1994. možda 75% pobijeno.

Rwandski s još pet drugih jezika čini podskupinu Rwanda-Rundi (J.60). U Ruandi je službeni.

Zemlja (geografski pojam)
  • Ruanda
    Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more. Na jugu graniči s Burundijem, na zapadu s Demokratskom Republikom Kongo, na sjeveru s Ugandom te na istoku s Tanzanijom. Jedna je od najgušće naseljenih zemalja Afrike; na prostoru manjem od polovice Hrvatske živi oko 10 milijuna ljudi.

    Zapadnim dijelom Ruande u smjeru sjever-jug prolazi planinski lanac koji čini razvodnicu slivova Konga i Nila, i u njegovu se sjevernom dijelu nalazi najviša ruandska planina Karisimbi (4507 m). Prema zapadu teren se spušta do 1460 m, nadmorske visine jezera Kivu, jednog od jezera Velikog tektonskog jarka, koje čini veći dio granice s DR Kongom, a prema istoku se na planine nastavlja središnja brežuljkasta visoravan (oko 1700 m) i, još istočnije, dolina rijeke Kagere s brojnim močvarnim jezerima.