Nynorsk
Nynorsk (ISO 639-3: nno ; novonorveški) po jednoj klasifikaciji jedan od nekadašnjih pet zapadnoskandinavskih jezika, sjevernogermanske skupine koji u pismu koristi oko 10-20% stanovništva Norveške.
Jedan je od dva člana norveškog makrojezika.
Nastao je sredinom 19.
stoljeća na temelju starijih dijalekata a njegovom stvaranju doprinio je Ivar Andreas Aasen, autor značajnih djela poput Det norske folkesprog grammatik ili 'Gramatika norveških dijalekata' (1848; “Grammar of the Norwegian Dialects”) i Ordbog over det norske folkesprog ili 'Rječnik norveških dijalekata' (1850; “Dictionary of the Norwegian Dialects”).
Naziv nyorsk prihvaćen je 1929. a do tada je nazivan Landsmål (nacionalni jezik).
Jedan je od dva člana norveškog makrojezika.
Nastao je sredinom 19.
stoljeća na temelju starijih dijalekata a njegovom stvaranju doprinio je Ivar Andreas Aasen, autor značajnih djela poput Det norske folkesprog grammatik ili 'Gramatika norveških dijalekata' (1848; “Grammar of the Norwegian Dialects”) i Ordbog over det norske folkesprog ili 'Rječnik norveških dijalekata' (1850; “Dictionary of the Norwegian Dialects”).
Naziv nyorsk prihvaćen je 1929. a do tada je nazivan Landsmål (nacionalni jezik).
Zemlja (geografski pojam)
-
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen i arktičko otočje Svalbard. Tu zemlju površine 385.207 kvadratna kilometra nastanjuje oko 5,2 milijuna stanovnika. Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Europe. Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok na sjeveroistoku graniči s Finskom i Rusijom. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo. Razvedena norveška obala uz Atlantski ocean i Barentsovo more dom je znamenitih fjordova.
Po završetku Drugog svjetskog rata Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom tekuće gospodarske krize (2007. – 2010.), norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta.