Francuski jezik

Republika Benin je država u zapadnoj Africi, do 1975. zvana Dahomej. Na jugu izlazi na Beninski zaljev, dio većeg Gvinejskog zaljeva i Atlantskog oceana. Na zapadu graniči s Togom, na sjeveru s Burkinom Faso i Nigerom te na istoku s Nigerijom.

Benin ima površinu 112 622 km2 i ima oko 8 791 832 stanovnika (2009.). Glavni grad Benina je Porto-Novo, dok se sjedište vlasti nalazi u gradu Cotonou. Benin nekadašnja francuska kolonija postao je samostalna država 1. kolovoza 1960. Demokratsku vladu između 1960. i 1972., zamijenila je marksističko-lenjinistička diktatura od 1972. sve do višestranačkih izbora 1991. i ponovne uspostave demokracije.

Burkina Faso je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Malijem na zapadu i sjeveru, Nigerom na istoku te Togom, Beninom, Ganom i Bjelokosnom Obalom na jugu. Do 1984. zvala se Gornja Volta po rijekama Crnoj, Bijeloj i Crvenoj Volti (danas Mouhoun, Nakambé i Nazinon) koje protječu kroz zemlju. Sadašnje ime na najzastupljenijim domaćim jezicima Mossi i Dioula znači "zemlja poštenih ljudi".

Burkina Faso je među najsiromašnijim zemljama svijeta. Velik broj stanovnika Burkine bio je zaposlen u njenim južnim susjedima, osobito u Bjelokosnoj Obali, ali njihova je prisutnost pridonijela političkoj nestabilnosti krajem devedesetih. Gospodarstvo se temelji na izvozu pamuka i doznakama iz inozemstva. BDP je u 2004. bio oko 1100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Zemlju je do neovisnosti doveo Maurice Yaméogo.

Burundi je država u istočnoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Ruandom na sjeveru, Tanzanijom na istoku i DR Kongom na zapadu.

Prema nekim podacima, Burundi je najsiromašnija zemlja na svijetu. Opterećuju ga, kao i susjednu Ruandu, etnički sukobi većinskih Hutua i manjinskih, ali povijesno dominantnih Tutsija. Glavni izvozni proizvodi su kava i čaj. BDP je u 2004. bio 600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Neovisnost je izborena pod vodstvom Michela Micombera.

Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi. Po površini je druga na kontinentu, iza Alžira. Kratkom obalom (37 km) izlazi na Atlantski ocean kod ušća rijeke Kongo, a graniči s 9 država:

* Republikom Kongo na sjeverozapadu,

Džibuti (arap. Jumhūriyah Jibūti, Đumhűriyya Đibűtî ), država u istočnoj Africi. Na istoku izlazi na Crveno more i Adenski zaljev, dijelove Indijskog oceana. Graniči na jugoistoku sa Somalijom, na jugu i zapadu s Etiopijom te na sjeveru s Eritrejom. Odvojena je od Jemena na Arapskom poluotoku 20 km širokim morskim prolazom Bab el-Mandeb.

Dvije trećine stanovnika zemlje živi u glavnome gradu. Odnos većinskih Somalijaca i manjinskih Afara u nedavnoj je povijesti često bio neprijateljski. Somalijici u Džibutiju uglavnom pripadaju jednome od dva klana. Dominatni klan je Issa, a manji je Gadabuursi, a oba su dio klana Dir. Ostali stanovnici su uz Afare, Europljani (Talijani i Francuzi), Arapi, te Etiopljani.

Ekvatorska Gvineja ili Ekvatorijalna Gvineja (španjolski: Guinea Ecuatorial) je država u središnjoj Africi. Zemlja površine približno polovice Hrvatske (28.051 četvornih kilometara) ima nešto više od 700 tisuća stanovnika (ne postoje pouzdani podaci, neke procjene govore čak i o tri milijuna stanovnika), te je jedina afrička zemlja u kojoj je službeni jezik španjolski.

Na zapadu izlazi Ekvatorska Gvineja – koju usprkos imenu ekvator ne presijeca niti u jednoj točki – na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana. Država graniči s Kamerunom na sjeveru te Gabonom na istoku i jugu. Uz matično afričko kopno zemlja obuhvaća i pet otoka od kojih je najveći Bioko (prije zvan Fernando Po) na kojem se nalazi i glavni grad Malabo. Bioko je udaljen oko 40 km od najbližeg kamerunskog kopna i oko 200 km od matice.

Gabon je država u središnjoj Africi. Na zapadu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana. Graniči na sjeverozapadu s Ekvatorskom Gvinejom, na sjeveru s Kamerunom te na istoku i jugu s Republikom Kongo (Brazzaville).

Nakon neovisnosti Gabon je ostao povezan s Francuskom gospodarski, kulturno i politički. Značajne rezerve nafte omogućile su povećanje nacionalnog bogatstva (zemlja je jedna od deset najbogatijih u Africi), ali uglavnom u korist urbane elite. Stanovnici u unutrašnjosti još se uvijek bave poljoprivredom. Neovisnost je postigao Leon M'ba.

Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a na kopnu graniči sa sljedećim državama: Gvinejom Bisau i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Bjelokosnom Obalom na istoku, Liberijom na jugu te Sijera Leoneom na jugozapadu.

Terirotrij Gvineje je uglavnom nizinski koji je pokriven savanama. Osim nizina, Gvineja je jednim dijelom brdovita i pokrivena gustim tropskim šumama. Obilježje Gvineje jest u tomu da je izvorište triju rijeka koje opskrbljuju vodom dobrim dijelom subsaharsko područje zapadne Afrike, a to su rijeke Gambija, Bafing i Niger. U području sjeverno od planine Nimba, izvire i rijeka Cavalla.

Kamerun je država u središnjoj Africi. Na jugozapadu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na sjeverozapadu s Nigerijom, na istoku s Čadom i Srednjoafričkom Republikom te na jugu s Republikom Kongo, Gabonom i Ekvatorskom Gvinejom.

Kamerun se dijeli na četiri zemljopisne cjeline: na zapadu uz nigerijsku granicu pruža se gorje Kamerun s istoimenim najvišim vrhom (4095 m), ujedno i najvišom planinom ovog dijela Afrike; na jugu se nalazi obalna nizina koja prema unutrašnjosti prelazi u pošumljenu visoravan čija visina ne prelazi 1000 m; u središnjem dijelu zemlje reljef se postupno uzdiže do visoravni Adamaoua (1400 m), a na sjeveru, gdje dominira savana i suha stepa, nadmorska visina ponovno pada prema jezeru Čad.

Komori su otočna država u južnoj Africi. Nalaze se u Mozambičkom kanalu između otoka Madagaskara i afričkog kopna. Sastoje se od tri veća vulkanska otoka: Njazidja (Grande Comore, 1.148 km²), Nzwani (Anjouan, 425 km²) i Mwali (Mohéli, 290 km²) i nekoliko manjih. Obližnji otok Mayotte, na kojeg Komori polažu pravo, francuska je kolonija.

Komori se ubrajaju među najsiromašnije zemlje svijeta. Gospodarstvo se osniva na poljoprivredi i ribarstvu, stranoj pomoći i doznakama radnika iz inozemstva. BDP je u 2002. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Madagaskar je otočna država u Indijskom oceanu, odvojena Mozambičkim kanalom od jugoistočne Afrike. Istoimeni otok koji čini većinu državnog teritorija četvrti je po veličini u svijetu.

Nacionalni simbol Madagaskara je drvo baobab.

Mali je država u zapadnoj Africi, bez izlaza na more.

Graniči na zapadu sa Senegalom, na sjeverozapadu s Mauritanijom, na sjeveroistoku s Alžirom, na jugoistoku s Nigerom te na jugu s Burkinom Faso, Bjelokosnom Obalom, i Gvinejom.

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u regiji poznatoj kao Magreb, na obali Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Graniči na sjeveru sa španjolskim eksklavama Ceuta i Melilla, na istoku i jugoistoku s Alžirom te na jugu s teritorijem Zapadne Sahare koja je trenutno pod marokanskom kontrolom. Arapsko ime zemlje, "Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ", znači "Zapadna kraljevina".

Marokansko gospodarstvo karakterizira otprilike podjednaka zastupljenost poljoprivrede, industrije i usluga u BDP-u.

Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Graniči na sjeveru s teritorijem Zapadna Sahara, na sjeveroistoku s Alžirom, na istoku i jugu s Malijem te na jugozapadu sa Senegalom.

Sjeverni i većinu središnjeg dijela zemlje zauzima pustinja Sahara u kojoj je život ograničen na oaze. Na jugu zemlje prostire se stepski Sahel gdje nešto veća količina oborina omogućuje razvoj nomadskog stočarstva i ograničenog ratarstva. Sjedilačka poljoprivreda moguća je samo na krajnjem jugozapadu uz obale granične rijeke Senegal. Reljef Mauretanije sastoji se od nizina i niskih uzvisina, a najviši vrh je Kediet Ijill (915 m) na sjeveru uz zapadnosaharsku granicu.

Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnome Indijskome oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara. Uz otok Mauricijus, u sastavu Republike nalaze se i otoci Sv. Brandon, Rodrigues kao i otočna skupina Agaleaga.

Najveći otok, a time i Republika, nazvan je prema sv. Mauriciju.

Mayotte je francuski prekomorski departman (francuski: "Département d'outre-mer") na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu, između sjevernog Madagaskara i sjevernog Mozambika, u Komorskom otočju.

Mayotte je znan i kao Mahoré, posebno među pristašama i zagovarateljima uključenja ovog otoka u Komorsku Uniju.

Niger je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Graniči na sjeverozapadu s Alžirom, na sjeveru s Libijom, na istoku s Čadom, na jugu s Nigerijom te na jugozapadu s Beninom i Burkinom Faso.

Dvije trećine državnog područja nalazi se u Sahari. Uski pojas na jugu uz nigerijsku granicu pripada prijelaznom Sahelu (arapski "obala pustinje"), a najjužniji dijelovi zemlje uz rijeku Niger područje su savane.

Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala (službeno Republika Côte d'Ivoire, a u starijoj literaturi i Obala Slonove Kosti), država je u zapadnoj Africi. Graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na istoku, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, u Atlantskom oceanu.

Na jugu je obalna nizina u kojoj prevladava tropska kišna šuma, u sredini je gusto pošumljen plato, a na sjeveru pojas savana. Uz obalu na jugoistočnom dijelu je mnogo laguna (najznačajnija je laguna Ebrié). Na zapadu (uz granicu s Gvinejom i Liberijom) je planinska regija Dix-Huit Montagnes s najvišim vrhom Mount Nimba (1752 m). Najvažnije rijeka su Sassandra (s umjetnim jezerom Buyo) i Bandama (s umjetnim jezerom Kossou). Rijeka Cavalla čini dvije trećine granice prema Liberiji.

Republika Kongo, ranije znana kao Kongo Brazzaville, je država u središnjoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči s Gabonom na sjeverozapadu, Kamerunom i Srednjoafričkom Republikom na sjeveru, Demokratskom Republikom Kongo na istoku i jugu te angolskom eksklavom Cabindom na jugu.

U pretkolonijalnom razdoblju u današnjem Kongu i okolnim područjima postojalo je nekoliko većih država različitih naroda Bantu, među kojima su se isticale Loango i Kongo. Zapadnu obalu donjeg toka rijeke Kongo zauzela je krajem 19. stoljeća Francuska. Godine 1960. u velikom valu dekolonizacije neovisnost je dobio i Francuski Kongo.

Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more. Na jugu graniči s Burundijem, na zapadu s Demokratskom Republikom Kongo, na sjeveru s Ugandom te na istoku s Tanzanijom. Jedna je od najgušće naseljenih zemalja Afrike; na prostoru manjem od polovice Hrvatske živi oko 10 milijuna ljudi.

Zapadnim dijelom Ruande u smjeru sjever-jug prolazi planinski lanac koji čini razvodnicu slivova Konga i Nila, i u njegovu se sjevernom dijelu nalazi najviša ruandska planina Karisimbi (4507 m). Prema zapadu teren se spušta do 1460 m, nadmorske visine jezera Kivu, jednog od jezera Velikog tektonskog jarka, koje čini veći dio granice s DR Kongom, a prema istoku se na planine nastavlja središnja brežuljkasta visoravan (oko 1700 m) i, još istočnije, dolina rijeke Kagere s brojnim močvarnim jezerima.

Sejšeli su otočna država u zapadnom Indijskom oceanu, udaljena oko 1.600 km od obale Afrike, sjeveroistočno od Madagaskara. Okružuju ih sljedeće otočne države i teritoriji: Mauricijus i Reunion na jugu, Komori na jugozapadu i Maldivi na sjeveroistoku.

Arapski trgovci su bili prvi koji su ugledali tada nenaseljene Sejšele, a prvi Europljani koji su stupili na ove otoke su bili Portugalci 1505. godine.

290px Senegal je država u zapadnoj Africi.

Na sjeveru zemlje rijeka Senegal odvaja Senegal od Mauretanije, dok na istoku ova zemlja graniči s Malijem, a na jugu s Gvinejom i Gvinejom Bisau. Gambija se uvlači u unutrašnjost senegalskoga državnog teritorija te tako odvaja južnu provinciju Casamance od sjevernoga dijela zemlje.

Srednjoafrička Republika ili Centralnoafrička Republika država je u središnjoj Africi bez izlaza na more. Na zapadu graniči s Kamerunom, na sjeveru s Čadom, na sjeveroistoku sa Sudanom, Južnim Sudan na istoku te na jugu s DR Kongom i Republikom Kongo.

Najveći dio zemlje zauzima valovita visoravan (600 do 800 m) kojom prolazi razvodnica slivova Konga i rijeke Chari (jezera Čad). Na sjeveroistoku i sjeverozapadu izdižu se masivi Bongo odnosno Karre (u kojem se nalazi i najviši vrh zemlje, Ngaoui, visok 1420 m). Rijeka Ubangi, desni pritok Konga, tvori velik dio južne granice i značajan je prometni put za srednjoafrički izvoz (plovna je od glavnog grada Banguia).

Togo je država u zapadnoj Africi. Na jugu izlazi 56 km dugom obalom na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na zapadu s Ganom, na sjeveru s Burkinom Faso i na istoku s Beninom. Togo je među državama svijeta površinom najsličniji Hrvatskoj (veći je za 243 km²).

Zemlja se prostire u smjeru sjever-jug u duljini od oko 550 km, sa širinom od 40 do 130 km. Zbog izduženog oblika Togo zahvaća više zemljopisnih zona koje se nastavljaju iz susjednih zemalja: na krajnjem jugu nalazi se obalna nizina s plitkim lagunama, na sjeveru i jugu reljef je ravan ili valovit (sjevernu ravnicu pokriva savana), dok se u središtu i na krajnjem sjeverozapadu teren izdiže (najviša točka Agou, 986 m).

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje.

Oko 40% teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija.

Ujedinjena Arapska Republika je bila država koja se sastojala od današnjeg Egipta i Sirije.

Ta državna tvorevina se poslije opet podijelila na Egipat i Siriju, s tim da je Egipat nastavio još neko vrijeme nositi zastavu UAR-a.

Čad je država u središnjoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Libijom na sjeveru, Sudanom na istoku, Srednjoafričkom Republikom na jugu, Kamerunom na jugozapadu te Nigerijom i Nigerom na zapadu. Čad ima površinu od 1.284.000 km2 na kojoj živi 18.000.000 stanovnika (procjena 2022.)

Zemlja je donedavno bila među najsiromašnijima na svijetu, dijelom i zbog dugotrajnog građanskog rata etničko-vjerskih frakcija (na sjeveru je glavna religija islam, a na jugu kršćanstvo i animizam, iako su međusobno sukobljavale i pojedine sjeverne frakcije). U 2004. započelo se s izvozom sirove nafte, što bi u budućnosti moglo donijeti značajno povećanje nacionalnog bogatstva. BDP je u 2004. bio 1.600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u, s povećanjem od 38% u odnosu na 2003. Prvi predsjednik bio je Francois Tombalbaye.

Francuski južni i antarktički teritoriji (francuski: Territoire des Terres australes et antarctiques françaises ili Terres australes et antarctiques françaises ili T.A.A.F. ili TAAF) su nenaseljeni teritoriji Francuske u južnom Indijskom oceanu. Sastoji se od sljedećih teritorija:

* 1) Zemlja Adélie, tvrde Francuzi na kontinentu Antarktika.

Laos ili Lao, službeno Laoska Narodna Demokratska Republika, država je u jugoistočnoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu s Tajlandom, na zapadu s Burmom (Mijanmarom), na sjeveru s NR Kinom, na istoku s Vijetnamom i na jugu s Kambodžom.

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj Kini u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo Lan Xang koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. U 19. stoljeću Francuska je postupno uključila Laos u svoj kolonijalni imperij.

Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Beiruta, Sidona i Tira (Sura), zatim gorje Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša točka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te gorje Anti-Libanon koje čini granicu sa Sirijom. Libanonska planina se na sjeveru i jugu proteže u brda.

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku. Na zapadu 180 km dugom obalom izlazi na istočno Sredozemlje, a graniči na sjeveru s Turskom, na istoku s Irakom, na jugu s Jordanom, na jugozapadu s Izraelom te na zapadu s Libanonom.

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva. Graniči na sjeveru s Kinom, na zapadu s Laosom i na jugozapadu s Kambodžom.

Oko 85 posto od 96 milijuna stanovnika su etnički Vijetnamci, a preostali dio sastoji se od 53 etničke manjine.

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika.

Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom.

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu.

Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija.

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.

Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj.

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim.

Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike.

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Zametak današnjeg Luksemburga nastao je još 963. kada je grof Siegried dobio u posjed utvrdu Lützenburg. U 12. i 13. stoljeću grofovija se znatno proširila, a iz jake porodice Luksemburžana bili su i njemački carevi (1346. – 1437.) i češki kraljevi (1311. – 1437.). Car Karlo IV. (1346. – 1378.) podigao je 1354. Luksemburg na rang vojvodstva. Od 1441. pripadao je vojvodstvu Burgundiji, a 1477. zajedno je dospio pod vlast Habsburgovaca. Luksemburg je 1659. morao Francuskoj odstupiti lorenski dio vojvodstva, pa je između 1689. i 1697. čitav teritorij bio pod francuskom vlašću. Od 1714. bio je dio Nizozemske te ponovno u posjedu Habsburgovaca, a 1795. opet ga je priključila Francuska.

Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine.

Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Karta Vatikanskog Grada Vatikan je jedna od europskih mikro-država, a smjestio se na Vatikanskom brežuljku u zapadnom dijelu centra Rima, nekoliko stotina metara udaljen od obala rijeke Tiber. Granice prema Italiji u potpunosti slijede gradske zidine, koje su izgrađene da bi zaštitile Papu. Granice prestaju pratiti zidine na Trgu sv. Petra gdje granica slijedi Berninijeve kolonade. S Trga sv. Petra vodi Via della Conciliazione (ulica pomirenja), koju je uredio Mussolini nakon potpisivanja Lateranskih sporazuma. Na samom istoku Vatikan je otvoren prema Rimu.

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru. Nalazi se otprilike 600 km sjeverno od obale Južne Amerike i 600 km istočno od Dominikanske Republike. Nekada se zvao Karukera što znači "otok s lijepim vodama". Prekomorski je departman Francuske.

Prvi ljudi koji su došli na Gvadalupu bili su američki Indijanci iz plemena Arawaks, koji su naselili otok 300 godina prije naše ere i bavili se pretežito ribolovom i poljoprivredom. Otok je na svom drugom putovanju 14. studenog 1493. otkrio Kristofor Kolumbo. Francuzi su kolonizirali otok 1635., na njega naselili afričke crnce koji su radili na velikim plantažama šećerne trstike koja je postala glavni ekonomski resurs na Gvadalupi. Otok su mnogo puta tijekom stoljeća otimali Britanci i ponovno osvajali Francuzi, da bi napokon 1815. Bečkim ugovorom otok pripao Francuskoj. Ropstvo je na otoku ukinuto 1848. Otok je postao prekomorski departman Francuske 19. ožujka 1946.

Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Na istoku graniči s Dominikanskom Republikom.

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko središte, a ostali važni gradovi su Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver i Calgary. Prema podacima iz 2022. ima 38.660.730 stanovnika (4.2 na km²)

Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.

Martinik je otok u Antilima, smješten u Karipskom moru, Nalazi se južno od Dominike i sjeverno od Svete Lucije. Prekomorski je departman Francuske.

Kristofor Kolumbo otkrio je Martinik 17. lipnja 1502. na svom četvrtom putovanju. 1635. Pierre Belain d'Esnambuc osnovao je na otoku prvo naselje Saint-Pierre. Na otok su dovođeni afrički robovi kako bi radili na plantažama kave i šećerne trstike. Na Martiniku se rodila Jozefina (Joséphine de Beauharnais), žena Napoleona Bonapartea. 8. svibnja 1902. erumpirao je vulkan Mont Pelée i uništio grad Saint-Pierre ubivši preko 30.000 ljudi. Jedini čovjek koji je preživio nesreću bio je zatvorenik Ludger Sylbaris kojeg su spasili zatvorski zidovi.

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijele morsku granicu s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.

Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.

Sveti Bartolomej (Saint Barthélemy, Saint-Barth ili St. Bart's kod anglofonih) je otok u Malim Antilima.

Otok pripada prekomorskim departmanima Francuske.

Sveti Petar i Mikelon (francuski: Saint-Pierre-et-Miquelon) je prekomorski teritorij Francuske koji se sastoji od nekoliko manjih otoka, a nalazi se 25 km južno od istočne pokrajine i otoka Terre-Neuve (engleski: Newfoundland), na istočnoj obali Kanade.

Zajedno s Gvadalupom, Gvajanom i Martinikom, to je jedan od četiri francuska posjeda u Americi i jedini u Sjevernoj Americi, zadnji teritorijalni ostatak Nove Francuske (Nouvelle-France).

Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprječavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Trinidad i Tobago (službeno Republika Trinidad i Tobago, eng. Republic of Trinidad and Tobago) je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venezuele. Sastoji se od dva otoka, Trinidad (4828 km²) i Tobago (300 km²).

Otok Trinidad otkrio je Kristofor Kolumbo 31. srpnja 1498. Nazvao ga je Trinidad prema Svetom trojstvu. Starosjedioci na otoku su bila indijanska plemena porodice Arawakan i Cariban, ukipno njih 14: Chayma ili Chaima, Cumanagoto, Nepoio ili Nepuyo, Kalinago, Carib, Yao ili Yaio, Shebaio, Saluaio (Salive), Suppoyo (Seppoio), Pariagoto, Guayano, Warrau (Guarauan), Quaqua (Salivan), Carinepagoto. Od 1532. Španjolci su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u robove i odvoditi na rad na druge otoke u Karipskom moru. Od 1592. Španjolci su trajno prisutni na otoku. Antonio de Berrio je iste godine otok Trinidad službeno proglasio posjedom Španjolske. Većinu stanovnika otoka su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz Afrike. Na otoku Trinidad razvile su se velike plantaže šećerne trske. Nakon pobjede Britanaca nad udruženom francusko-španjolskom flotom, u bitci kod Sao Vicentea, 14. veljače 1797., Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada 1802. (Amienski mir). Nakon ukidanja ropstva na otoku 1843., došlo je do uvoza jeftine radne snage iz Indije.

Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije. Glavni i najpoznatiji otok je Tahiti koji se nalazi u skupini Društvenih otoka (Îles de la Société). Na Tahitiju se nalazi i glavni grad Papeete.

Francuska je aneksirala polinezijeske otoke u 19. stoljeću.

Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji. To je Collectivité sui generis (jedina ima takav status) republike Francuske, smještena u Tihom oceanu, otprilike 1.500 km istočno od Australije i 2.000 km sjeverno od Novog Zelanda.

Od potpisivanja ugovora u Nouméi, Nova Kaledonija ima poseban status u Republici Francuskoj (collectivité spécifique).

Zajednica otoka Wallis i Futuna, skraćeno Wallis i Futuna (francuski: Territoire des îles Wallis et Futuna) je prekomorski teritorij Francuske u Tihom oceanu. Sastoji se od tri vulkanska otoka: Wallis, Futuna i Alofi. Otočje se nalazi između Nove Kaledonije i Tahitija. Udaljen je 22.000 km od kontinentalne Francuske (Pariza).

Otoke su otkrili Nizozemci i Britanci u 17. i 18. stoljeću, da bi ih kasnije naselili Francuzi. Dolaskom francuskih katoličkih misionara 1837. počelo je pokrštavanje lokalnog stanovništva.

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku. Na sjeveru graniči s Paragvajem i Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom i Urugvajem, a na zapadu s Čileom.

Dobila je svoje ime po latinskoj riječi "argentum", što znači srebro, plemenitoj kovini, koja je bila povod za europsku kolonizaciju.

Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike. S površinom od 86 504 km², najveći je francuski departman. To je jedini francuski, a ujedno i jedini teritorij Europske unije u Južnoj Americi. Ekvatorska šuma pokriva najveći dio teritorija Francuske Gijane. Službeno ime Francuske Gijane (u francuskim i europskim krugovima) je Gijana ili Gvajana (fr. Guyane). Pridjev "francuska" se dodaje još iz kolonijalnih vremena, kad su postojale tri Gvajane: Britanska Gvajana (današnja Kooperativna Republika Gvajana), Nizozemska Gvajana (današnji Surinam) i Francuska Gvajana.

Gijana je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM-département d'outre-mer), sa sjedištem u Cayenneu. Zajedno s Gvadalupom i Martinikom koji se nalaze u malim Antilima Americi čini Francuske departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gijana je jedna od sedam ultraperifernih regija Europske unije.