Zemljovid - Surtsey

Surtsey (islandski za "Surtrov otok") vulkanski je otok u Atlantskom oceanu, 32 km južno od Islanda, ujedno i najjužnija točka te otočne države. Stvoren je vulkanskom erupcijom koja je otpočela 130 metara ispod mora, a površinu je dosegla 14. studenog 1963. godine. Posljednjeg dana erupcije, 5. lipnja 1967., novostvoreni je otok imao površinu od 2,7 km². Od tada se erozijom vjetra i valova Surtsey stalno smanjivao, tako da je njegova površina 2002. godine iznosila 1,4 km².

Surtsey je nazvan prema Surtru (Surtu), vatrenom divu (jötunnu) iz nordijske mitologije. Tijekom njegove erupcije pomno su ga proučavali vulkanolozi iz cijeloga svijeta. Kako su se nakon 1967. na otoku počele pojavljivati biljne i životinjske vrste, postao je zanimljiv i botaničarima te biolozima. Kao zaštićeno područje, Surtsey pruža nezamjenjive i dugoročne podatke o naseljavanju biljaka i kolonizaciji životinjskog svijeta. Tako je primijećeno da su vjetrovi donijeli prve sjemenke, zabilježena pojava mahovine, bakterija i gljiva, nakon čega su 1965. godine (dok je još trajala erupcija) osvanule i prve više biljke kojih je do 1975. godine već bilo oko 10 vrsta. Do 2004. godine na otoku se moglo naći 60 vrsta viših biljaka, 75 vrsta mahovina, 71 vrsta lišajeva i 24 vrste gljiva, te 335 vrste kralješnjaka, kao i 89 vrsta ptica od kojih se 57 razmnožava na drugim mjestima u Islandu.

Često se Surtsey naziva "najmlađim svjetskim otokom". Od 2008. godine nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine u Europi. Kako se njegov osjetljivi ekosustav ne bi ljudskim utjecajem poremetio, pristup otoku moguć je samo znanstvenicima.

Podmorski otvori iz kojih je nastao Surtsey u sklopu su podmorskog vulkanskog sustava Vestmannaeyjar, dijela fisure morskog dna pod nazivom Srednjoatlantski greben. Vestmannaeyjar je također proizveo erupciju vulkana Eldfell na otoku Heimaey 1973. godine.