Zemljovid - Libija (Libya)

Zastava Libije

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya , berberski: ), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora. Graniči na istoku s Egiptom, na jugoistoku sa Sudanom, na jugu s Čadom i Nigerom, na zapadu s Alžirom te na sjeverozapadu s Tunisom.

Do početka 20. stoljeća područje današnje Libije bilo je pokrajina Osmanskog Carstva. Godine 1912. Libija je postala talijanskom kolonijom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libiji je dana neovisnost. Otkriće nafte 1959. potpuno je preobrazilo dotada siromašnu zemlju ovisnu o stranoj pomoći. Godine 1969. u vojnom je udaru vlast preuzela vojna skupina na čelu s Moamerom Gadafijem koji od tada, iako bez formalnih funkcija, vlada do 2011., kada je nakon ustanka naroda koji je prerastao u rat (Rat u Libiji 2011.), na kraju i ubijen. Danas je Libija demokratska republika.

S površinom od skoro 1.800.000 km², Libija je četvrta po veličini država u Africi, te sedamnaesta na svijetu. S obzirom na površinu, Libija ima vrlo mali broj stanovnika, a od ukupno 5,7 milijuna stanovnika, njih 1,7 živi u glavnom gradu Tripoliju. Tripolitanija, Cirenaika i Fezan tri su regije na koje se Libija tradicionalno dijeli.

Zbog visokih prihoda od prodaje nafte, te malog broja stanovništva ovo je jedna od najbogatijih država u Africi. Libija ima najveći indeks ljudskog razvoja u Africi, te također i jedan od najvećih BDP-a po stanovniku na afričkom kontinentu. Libija ima teške ekonomske posljedice zbog revolucije i rata 2011.

Ime drevnog berberskog plemena „Libu“ (egipatski: r'bw, punski: lby ???) u grčki jezik je ušlo pod nazivom Libuēs, nakon čega je u latinskom jeziku dobilo oblik Libyes. Teritorij plemena Libu na dorskom dijalektu starogrčkog nazivao se Libuā (na atičkom dijalektu teritorij se zvao Libúē), što je kasnije latinizirano kao Libya. Za vrijeme klasične Grčke ovaj izraz poprimio je mnogo šire značenje, te se počeo odnositi na cijeli kontinent koje se kasnije počeo zvati Afrikom. U ovo antičko doba, pretpostavljalo se da taj kontinent čini trećinu kopnene površine svijeta, uz Europu i Aziju.

U Srednjem vijeku, za vrijeme Ibn Halduna, Libu su zvali Lawata.