Zemljovid - Južni Sudan (South Sudan)

Zastava Južnog Sudana

Južni Sudan (eng. Republic of South Sudan) je afrička država nastala podjelom Sudana na sjeverni i južni. Na sjeveru graniči sa Sudanom, na istoku s Etiopijom, na jugoistoku s Kenijom, te s Ugandom na jugu. Na jugozapadu graniči s Demokratskom Republikom Kongo, a sa Srednjoafričkom Republikom na zapadu. Južni Sudan većim se dijelom nalazi u močvarnoj regiji Sudd gdje prolazi tok Bijelog Nila. Regija Sudd se lokalno naziva i Bahr al Jabal. Južni sudan nema izlaz na more. Rijetko je naseljen, a većina stanoviništva živi u najveća tri grada Jubi, Wauu i Malakalu. Neovisnost je stekao na referendumu na kojem se više od 98% izjasnilo za neovisnost 9. siječnja 2011. godine. Južni Sudan je siromašna zemlja, u kojoj gotovo trećina stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Na jugu Sudana žive razna afrička plemena o čijoj se povijesti malo zna do 19. stoljeća. U 19. st. je tim prostorom vladao Egipat koji je bio pod britanskom vlašću, te su Britanci imali stvarnu kolonijalnu vlast iako je ona formalno pripadala Egiptu. Britanci su podržavali vlast Arapa, a jug su prepustili kršćanskim misionarima i nisu mnogo u njega ulagali.

Sudan je 1956. postao neovisna država. Na vlasti su bili muslimanski Arapi koji čine većinu na sjeveru države, ali su na jugu nametali islamske zakone koje kršćansko i islamsko stanovništvo nije moglo prihvatiti. Zbog toga je ubrzo nakon proglašenja neovisnosti na jugu buknuo ustanak koji se pretvorio u dva dugotrajna i krvava građanska rata. Nakon završetka posljednjeg rata 2005. se stanje smirilo iako i dalje ima provokacija (posebno nakon pogibije prvog predsjednika Južnog Sudana Johna Garanga 2005.).

Južni Sudanci su se kroz povijest osjećali zapostavljeni od središnje sudanske vlasti kojom dominiraju arapski muslimani koji žive na sjeveru Sudana. Zbog toga su u tom prostoru vođena dva građanska rata (prvi 1955. – 1972., a drugi 1983. – 2005.). Posljednji građanski rat je završen mirovnim sporazumom prema kojem je sudanski jug dobio veliku samoupravu i pravo da se za 6 godina izjasni o potpunoj neovisnosti. Referendum o neovisnosti se održao 9. siječnja 2011. godine.

Referendum se održavao od 9. do 15. siječnja 2011. godine. Preliminarni rezultati južnosudanske referendumske komisije od 30. siječnja 2011. kazuju da je 98% birača glasovalo za izdvajanje, dok je 1% izabralo sudansko jedinstvo. Konačne se rezultate priopćilo 7. veljače. Rezultat je bio 98,83% glasova za izdvajanje. Predsjednik Sudana Omar al-Bašir je prihvatio rezultate i izdao republički dekret o ishodu referenduma. Južni Sudan je postao neovisnim 9. srpnja 2011. 23. siječnja 2011. su članovi upraviteljskog odbora izjavili izvjestiteljima da će država nositi ime "Republika Južni Sudan" (eng. Republic of South Sudan) "zbog familijarnosti i pogodnosti." Ostala imena koja se razmatralo su bila Azanija, Nilska Republika, Kuška Republika (pozivajući se na drevno biblijsko kraljevstvo Kuš) te Juwama, prema prvim slogovima eng. imena triju najvažnijih gradova u Južnom Sudanu Juba (čit. Džuba), Wauu i Malakalu. 14. srpnja Južni Sudan je postao država članica Ujedinjenih naroda. 15. prosinca 2013. predsjednik Salva Kiir Mayardit je optužio bivšeg potpredsjednika Riek Machar za pokušaj državnog udara.