Švedski jezik
Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika. Najsrodniji je danas nepriznatim jezicima skonskom i dalekarlijskom čiji su govornici izloženi švedizaciji. Švedski jezik ima 7.825.000 govornika u Švedskoj (1986.; po novijim podacima 7.910.000) i 296.000 u Finskoj (1997.). Ima nekoliko dijalekata: sjevernošvedski u Norrlandu; istočnošvedski u Finskoj, Estoniji i selu Gammalsvenskby (na njihovom jeziku Gammölsvänskbi; ukr. Старошведське) u Ukrajini; svea; gotlandski (gutamal) koji potječe od starogotlandskog (forngutniska). Danas se tim jezikom služi oko 10.000.000 ljudi, uglavnom stanovnika Švedske i Finske. U Danskoj se govori na otoku Bornholm.
O švedskom kao posebnom jeziku može se govoriti tek svršetkom vikinškog doba (oko 800. godine), kada nastaju razlike između zapadnih i istočnih nordijskih jezika, a tek oko 1100. počinju postojati izrazitije razlike između danskog i švedskog. Godine 1495. tiskana je prva knjiga na švedskom, godine 1526. Novi zavjet te 1541. Biblija Gustava Vase.
Tradicionalno se švedski jezik dijeli na šest dijalektskih skupina:
* sydsvenska mål - južnošvedski jezik
* götamål
* sveamål
* norrländska mål
* östsvenska mål - istočnošvedski jezik
* gotländska mål - gotländski jezik
Suvremeni, pak, švedski poznaje preko stotinu dijalekata, različitih s obzirom na jačinu utjecaja standardnog švedskog jezika.
O švedskom kao posebnom jeziku može se govoriti tek svršetkom vikinškog doba (oko 800. godine), kada nastaju razlike između zapadnih i istočnih nordijskih jezika, a tek oko 1100. počinju postojati izrazitije razlike između danskog i švedskog. Godine 1495. tiskana je prva knjiga na švedskom, godine 1526. Novi zavjet te 1541. Biblija Gustava Vase.
Tradicionalno se švedski jezik dijeli na šest dijalektskih skupina:
* sydsvenska mål - južnošvedski jezik
* götamål
* sveamål
* norrländska mål
* östsvenska mål - istočnošvedski jezik
* gotländska mål - gotländski jezik
Suvremeni, pak, švedski poznaje preko stotinu dijalekata, različitih s obzirom na jačinu utjecaja standardnog švedskog jezika.
Zemlja (geografski pojam)
-
Finska
Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. -
Island
Landnámabók opisuje kako je naseljavanje Islanda počelo oko 874. kada je Ingólfur Arnarson došao na Island, iako su drugi prethodno boravili u zemlji. Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, mnogi su se doselili na Island u razdoblju koje se naziva ere naseljavanja. Island je došao pod upravu Norveške 1262. godine i bio je pod vlašću Norvežana i Danca sve do 1918., kada je stekao suverenitet. Međutim, danska je država upravljala vanjskim odnosima i obalnim nadzorom u ime Islanda, a zemlje su imale zajedničkog kralja dok republika nije bila uspostavljena na Islandu 1944. godine. -
Ålandski otoci
Åland je dugo bio dio Švedske i njegova je kultura i danas puno sličnija Švedskoj. Åland je bio pokrajina Švedske od vikinškog doba ili još ranije. -
Švedska