Nynorsk
Nynorsk (ISO 639-3: nno ; novonorveški) po jednoj klasifikaciji jedan od nekadašnjih pet zapadnoskandinavskih jezika, sjevernogermanske skupine koji u pismu koristi oko 10-20% stanovništva Norveške.
Jedan je od dva člana norveškog makrojezika.
Nastao je sredinom 19.
stoljeća na temelju starijih dijalekata a njegovom stvaranju doprinio je Ivar Andreas Aasen, autor značajnih djela poput Det norske folkesprog grammatik ili 'Gramatika norveških dijalekata' (1848; “Grammar of the Norwegian Dialects”) i Ordbog over det norske folkesprog ili 'Rječnik norveških dijalekata' (1850; “Dictionary of the Norwegian Dialects”).
Naziv nyorsk prihvaćen je 1929. a do tada je nazivan Landsmål (nacionalni jezik).
Jedan je od dva člana norveškog makrojezika.
Nastao je sredinom 19.
stoljeća na temelju starijih dijalekata a njegovom stvaranju doprinio je Ivar Andreas Aasen, autor značajnih djela poput Det norske folkesprog grammatik ili 'Gramatika norveških dijalekata' (1848; “Grammar of the Norwegian Dialects”) i Ordbog over det norske folkesprog ili 'Rječnik norveških dijalekata' (1850; “Dictionary of the Norwegian Dialects”).
Naziv nyorsk prihvaćen je 1929. a do tada je nazivan Landsmål (nacionalni jezik).
Zemlja (geografski pojam)
-
Norveška
Po završetku Drugog svjetskog rata Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom tekuće gospodarske krize (2007. – 2010.), norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta.