Kirgiski jezik
Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u Kirgistanu (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1.140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su Biškek, a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama.
U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda Ichkilik, ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).
S kazaškim [kaz], karakalpačkim [kaa] i nogajskim [nog] čini aralsko-kaspijsku podskupinu.
U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda Ichkilik, ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).
S kazaškim [kaz], karakalpačkim [kaa] i nogajskim [nog] čini aralsko-kaspijsku podskupinu.
Zemlja (geografski pojam)
-
Kirgistan
Kirgistan (ili Kirgizija ), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.
Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazačkom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).