Herero jezik
Herero jezik (ISO 639-3: her; isto i ochiherero, otjiherero), nigersko-kongoanski jezik iz Južne Afrike, kojim govori oko 206.000 ljudi u Namibiji (2006), Damaraland i sjeverozapadni Ovamboland i 31.000 u Bocvani (2006), gdje dolaze kao izbjeglice iz Namibije.
Jezikom herero govore narodi Ovaherero (pogrešno nazivani Damara) i Ovambanderu. Podklasificiran je podskupini herero (R.30) koja je dio centralne bantu skupine u zoni R.
Hererro su podijeljeni na više skupina, to su Himba, Tjimba (Cimba), Mbanderu, Kwandu, Kuvale, Zemba, Hakawona i Tjavikwa. Narod Ovambanderu govori dijalektom mbandieru [her-mba]. Zemba govore posebnim jezikom zemba [dhm]. Dijalekt kuvale [her-kuv] plemena Kuvale, Ethnologue 16th, više ne aspominje.
Jezikom herero govore narodi Ovaherero (pogrešno nazivani Damara) i Ovambanderu. Podklasificiran je podskupini herero (R.30) koja je dio centralne bantu skupine u zoni R.
Hererro su podijeljeni na više skupina, to su Himba, Tjimba (Cimba), Mbanderu, Kwandu, Kuvale, Zemba, Hakawona i Tjavikwa. Narod Ovambanderu govori dijalektom mbandieru [her-mba]. Zemba govore posebnim jezikom zemba [dhm]. Dijalekt kuvale [her-kuv] plemena Kuvale, Ethnologue 16th, više ne aspominje.
Zemlja (geografski pojam)
-
Namibija
Od najranijih vremena sušna područja Namibije nastanjivali su Bušmani, Damare i Name. U 14. stoljeću započelo je doseljavanje Bantua sa sjevera, a Europljani nisu detaljnije istražili ovo područje sve do 19. stoljeća kada je zemlja potpala pod njemačku upravu pod imenom "Njemačka Jugozapadna Afrika", osim područja luke Walvis Bay koja je bila pod kontrolom Velike Britanije. Južna Afrika je okupirala koloniju u vrijeme Prvog svjetskog rata i upravljala njome kao mandatnim područjem Lige naroda do Drugog svjetskog rata kada ju je jednostrano pripojila.