Chamorrski jezik
Chamorro jezik (tjamoro; izgovor čamoro; ISO 639-3: cha), jezik naroda Chamorro s otoka Guam i dijelom na Sjevernomarijanskim Otocima. Govori ga preko 76.000 ljudi, od čega 62,500 na Guamu (1991 Bender and Rehg) i 14,205 na Sjevernomarijanskim Otocima (1990), uglavnom na Saipanu i nešto na ostalima Rota (1,502; 1990), i Tinian (1,231; 1990).
Čini zasebnu skupinu unutar malajsko-polinezijskih jezika.
Čini zasebnu skupinu unutar malajsko-polinezijskih jezika.
Zemlja (geografski pojam)
-
Guam
Teritorij Guam (na chamorru: Guåhan) je otok na zapadnom Tihom oceanu. Organizirano je i neuključeno područje SAD-a.
Domorodačko stanovništvo su Chamorro, koji su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Glavni grad Guama je Hagåtña, bivša Agana (pisano Hagåtña). Guamovo gospodarstvo se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana). Američke vojne baze zauzimaju 1/3 cijele površine otoka. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ov popis nesamostalnih teritorija. -
Sjevernomarijanski otoci
Sjevernomarijanski otoci (engleski the Commonwealth of the Northern Mariana Islands) dio su grupe Marijanskih otoka i američkih otočnih područja u Tihom oceanu, južno od Japana i sjeverno od Guama. Do početka 20.stoljeća bili su poznati pod nadimkom Ladrone Islands, od španolskog Islas de los Ladrones - što znači "Lupeški otoci".
Godine 1521. Ferdinand Magellan kao prvi europljan otkriva grupu otoka i naziva ju Islas de Ladrones' ili Otočje lopova, jer su tadašnji stanovnici po njegovom mišljenju otuđili (ukrali) stvari s njegovih brodova. Godinw 1667. Španjolska anektira otoke i imenuje ih po svojoj kraljici Mariji Ani od Austrije.