Španjolski jezik

Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta. Španjolskim govori 328 518 000 ljudi. Naziva se i kastiljanskim (španj. Castellano), posebno u Južnoj Americi i u dvojezičnim područjima Španjolske. Ovo ime duguje svojemu podrijetlu iz regije Kastilje.

Španjolski, poput hrvatskoga, engleskoga i perzijskoga, pripada skupini indoeuropskih jezika, točnije italskim jezicima. Među italskim se jezicima nalazi latinski od kojega su se razvili romanski jezici. Oni se pak dijela na istočnoromanske, južnoromanske i zapadnoitalske. Španjolski je dio upravo zapadnoitalskih jezika, a pripada užoj skupini zapadnoromanskih jezika, točnije iberoromanskim jezicima. Iberoromanski jezici imaju užu skupinu zapadnoiberskih jezika među kojima se nalaze i kastiljski jezici koji uključuju i španjolski.

Ukratko, klasifikacija španjolskoga može se prikazati ovako:

Indoeuropski > italski > romanski > zapadnoitalski > zaoadnoromanski > iberoromanski > zapadnoiberski > kastiljski.

Zemlja (geografski pojam)
  • Ekvatorska Gvineja
    Ekvatorska Gvineja ili Ekvatorijalna Gvineja (španjolski: Guinea Ecuatorial) je država u središnjoj Africi. Zemlja površine približno polovice Hrvatske (28.051 četvornih kilometara) ima nešto više od 700 tisuća stanovnika (ne postoje pouzdani podaci, neke procjene govore čak i o tri milijuna stanovnika), te je jedina afrička zemlja u kojoj je službeni jezik španjolski.

    Na zapadu izlazi Ekvatorska Gvineja – koju usprkos imenu ekvator ne presijeca niti u jednoj točki – na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana. Država graniči s Kamerunom na sjeveru te Gabonom na istoku i jugu. Uz matično afričko kopno zemlja obuhvaća i pet otoka od kojih je najveći Bioko (prije zvan Fernando Po) na kojem se nalazi i glavni grad Malabo. Bioko je udaljen oko 40 km od najbližeg kamerunskog kopna i oko 200 km od matice.
  • Katar
    Katar (arapski: قطر‎, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća mali poluotok na zapadnoj obali Perzijskog zaljeva i nekoliko susjednih otočića. Graniči na jugu sa Saudijskom Arabijom, a na zapadu morskom granicom s Bahreinom. Po državnom uređenju je apsolutna monarhija – emirat, a službeni naziv je Država Katar (arapski: دولة قطر‎, Dawlat Qatar). Glavni grad je Doha.

    Tijekom posljednjih 150-ak godina politikom Katara dominira obitelj Al-Thani iz koje potječe trenutni emir i predsjednik vlade. Nakon što je izgubio status britanskog protektorata 1971., Katar se nije pridružio Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odabravši umjesto toga potpunu neovisnost.
  • Gibraltar
    Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva.

    Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku.
  • Španjolska
    Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.

    Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima.
  • Aruba
    Aruba je otok u Karibima 25 km sjeverno od Venezuele. Ona je jedno od 4 ustavne zemlje Kraljevine Nizozemske (druga 3 dijela su Zemlja Curaçao, Zemlja Sveti Martin i europska Nizozemska). Kao i druga tri dijela Nizozemske, i Aruba ima vlastiti ustav i svoju vladu. Aruba uživa potpunu unutarnju autonomiju. Glavni i najveći grad je Oranjestad.

    Aruba spada u Zavjetrinske otoke pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tijekom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće pasate. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu draž otoku daju bujni kaktusi, biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju otoka daje nacionalni park Arikok.
  • Belize
    Belize je mala srednjoamerička država na obali Karipskog mora. Graniči s Meksikom na sjeveru i Gvatemalom na zapadu i jugu. S 266.440 stanovnikom na 22.966 km² teritorija, najrjeđe je naseljena država Srednje Amerike (12 stanovnika po km²).

    U Belizeu se razvila civilizacija Maja. Njeni počeci sežu 1500 g. prije Krista, a maksimum dostiže oko 900. poslije Krista. Prvi Europljani dolaze početkom 16. stoljeća. Nakon razdoblja piratstva Belize postaje kolonijom Ujedinjenog Kraljevstva krajem 18. stoljeća. Ostaje kolonijom sve do 1981., a i danas je članica Commonwealtha. Do 1973. nosio je ime Britanski Honduras. Belize je 1981. stekao neovisnost, a u etničkom i kulturnom pogledu ima više zajedničkog s Karibima nego sa zemljama kopnenog dijela Srednje Amerike. U unutrašnjosti Belize ima dugu granicu s Gvatemalom, što predstavlja velik problem jer Gvatemala i dalje zahtijeva znatan dio teritorija Belizea. U više navrata je dolazilo do teritorijalnih nesuglasica s Gvatemalom koja je priznala Belize tek 1992. Zbog toga je u zemlji britanski garnizon od nekoliko tisuća vojnika.
  • Dominikanska Republika
    Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.

    Zauzima dvije trećine istočnoga dijela otoka Hispaniola i graniči s Haitijem.
  • Honduras
    Honduras je država u Srednjoj Americi, graniči s Gvatemalom i Salvadorom na zapadu i s Nikaragvom na jugu. Izlazi na Tihi ocean na jugu i na Karipsko more na sjeveru (Honduraški zaljev).

    Prije dolaska bijelaca područje Hondurasa je dio područja srednjoameričkih indijanskih kultura. U njegovu zapadnom dijelu razvijala se kultura Maja. Kristofor Kolumbo se iskrcao na njegovu obalu 1502. i dao mu ime honduras (španj. dubine), prema dubokoj vodi uz obalu. Španjolski osvajači pod vodstvom Cortesa dolaze 1524. Od tada do 1821. Honduras pripada Španjolskoj. Kratko vrijeme je u sastavu Ujedinjenih država Srednje Amerike. Raspadom Unije 1840. postaje samostalan.
  • Kostarika
    Cartago je bio glavni grad Kostarike sve do 1823. god

    Prije dolaska Europljana, prostor današnje Kostarike naseljavali su domorodački Indijanci s kulturnim utjecajima razvijenih srednjoameričkih i andskih kultura. Kada su u 16. stoljeću stigli španjolski konkvistadori, sjeverozapad zemlje, poluotok Nicoya, je bio naseljen Indijancima kulture Nahuatl. Ostatak zemlje bio je naseljen grupama jezične porodice Čibča.
  • Kuba
    Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom. Okružena je sa Sjedinjenim Američkim Državama i Bahamima na sjeveru, Meksikom na zapadu, Kajmanskim otočjem i Jamajkom na jugu te Haitijem na jugoistoku.

    Ropstvo je ukinuto 1886. godine. Godine 1959. Kuba je postala prva marksistička država u Latinskoj Americi. Svrgavanjem omraženog diktatora Fulgencija Batiste, vođa revolucije Fidel Castro došao je u izravan sukob s vanjskom politikom i interesima Sjedinjenih Država. Ovaj prkosni čin kod mnogih država u Srednjoj i Južnoj Americi mu je donio golemu popularnost, jer se učilo da američka politika nije dovoljno osjetljiva prema narodnim nevoljama. Fidel Castro i njegova desna ruka Che Guevara tim su činom pridobili i znatan broj pristaša među buntovnom omladinom u mnogim drugim dijelovima zapadnoga svijeta. Castro je poduzeo sve što je mogao da Kubu spasi od njezine opasne gospodarske ovisnosti o šećeru. To mu, međutim nije uspjelo, pa kada su potkraj osamdesetih na svjetskom tržištu naglo pale cijene šećera, klimavo gospodarstvo zemlje, unatoč obilnoj potpori iz Sovjetskog Saveza, jedva je preživjelo. Kasnije je Castro postao i prvi sekretar Komunističke partije, kao i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Tako je praktički preuzeo svu izvršnu i zakonodavnu vlast u državi. Prvih mjeseci nove republike SAD se prijateljski pokušao približiti Kubi. No uskoro je izbila na vidjelo kubanska ogorčenost prema Amerikancima, pa su se dvije zemlje postupno udaljile. Castro nije gubio vrijeme da likvidira više od 600 svojih zemljaka koji su bili optuženi za navodne ratne zločine. Podržao je i invazije na Haiti i Dominikansku Republiku. Godine 1960. potpisao je ugovor o pomoći i trgovini sa SSSR-om, a godinu dana kasnije prisvojio američke i britanske naftne kompanije. Konačno, u siječnju 1961., SAD prekidaju diplomatske odnose s Kubom. Iste godine Castrov je položaj označio slom invazije u Zaljevu svinja. Američka je mornarica, naime, tisuću i dvjesto kubanskih izbjeglica iz američkih baza dopremila u kubanske vode da u Zaljevu svinja pokušaju izvesti invaziju na otok. Operacija je trajala tri dana, a završila tako da su gotovo svi pobijeni ili pohvatani.
  • Nikaragva
    Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

    Nikaragva se prostire na površini od 130.375 km2. Na pacifičkoj strani Nikaragve nalaze se dva najveća slatkovodna jezera u Srednjoj Americi - Managua i Nikaragva. Ta dva jezera su međusobno povezana rijekom Tipitapa. Plodne ravnice okružuju ova jezera i pružaju se prema sjeverozapadu. Njihovo zemljište je obogaćeno vulkanskim pepelom s obližnjih vulkana u središnjim planinama.
  • Panama
    Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.

    Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.
  • Salvador
    Salvador (španj. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči s Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.

    Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.
  • Sjedinjene Američke Države
    Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijele morsku granicu s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.

    Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.
  • Trinidad i Tobago
    Trinidad i Tobago (službeno Republika Trinidad i Tobago, eng. Republic of Trinidad and Tobago) je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venezuele. Sastoji se od dva otoka, Trinidad (4828 km²) i Tobago (300 km²).

    Otok Trinidad otkrio je Kristofor Kolumbo 31. srpnja 1498. Nazvao ga je Trinidad prema Svetom trojstvu. Starosjedioci na otoku su bila indijanska plemena porodice Arawakan i Cariban, ukipno njih 14: Chayma ili Chaima, Cumanagoto, Nepoio ili Nepuyo, Kalinago, Carib, Yao ili Yaio, Shebaio, Saluaio (Salive), Suppoyo (Seppoio), Pariagoto, Guayano, Warrau (Guarauan), Quaqua (Salivan), Carinepagoto. Od 1532. Španjolci su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u robove i odvoditi na rad na druge otoke u Karipskom moru. Od 1592. Španjolci su trajno prisutni na otoku. Antonio de Berrio je iste godine otok Trinidad službeno proglasio posjedom Španjolske. Većinu stanovnika otoka su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz Afrike. Na otoku Trinidad razvile su se velike plantaže šećerne trske. Nakon pobjede Britanaca nad udruženom francusko-španjolskom flotom, u bitci kod Sao Vicentea, 14. veljače 1797., Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada 1802. (Amienski mir). Nakon ukidanja ropstva na otoku 1843., došlo je do uvoza jeftine radne snage iz Indije.
  • Argentina
    Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku. Na sjeveru graniči s Paragvajem i Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom i Urugvajem, a na zapadu s Čileom.

    Dobila je svoje ime po latinskoj riječi "argentum", što znači srebro, plemenitoj kovini, koja je bila povod za europsku kolonizaciju.
  • Bolivija
    Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.

    Među prvim indijanskim kulturama na području današnje Bolivije razvila se kultura Tiwanaku uz južnu obalu jezera Titicaca, u 2. stoljeću prije Krista. Unatoč razvijenim arhitektonskim i poljoprivrednim umijećima ova je kultura nestala oko 1200. Otprilike istovremeno nastaju kulture Moxos u istočnim ravnicama i Mollos u sjevernom dijelu zemlje, koje nestaju prije početka 13. stoljeća. Oko 1450. u ovo područje prodiru Inke i pripajaju ga vlastitom carstvu, sve do španjolskog osvajanja 1525.
  • Paragvaj
    Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom. Uz Boliviju je jedina država na kontinentu bez izlaza na more ili ocean.

    Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).
  • Peru
    Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.

    U Srednjem vijeku Peru je bio središte čuvenog Carstva Inka.
  • Urugvaj
    Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata. Jedna je od politički i gospodarski najstabilnijih država Južne Amerike. U Urugvaju živi 3,3 milijuna ljudi, od kojih 1,8 milijuna u gradskom području glavnog i najvećeg grada, Montevidea. S površinom od oko 176.000 km², Urugvaj je zemljopisno druga najmanja zemlja u Južnoj Americi, nakon Surinama.

    Prije dolaska Portugalaca na području Urugvaja živjelo je pleme Charrúa. Nakon dolaska Portugalaca osnovana je Colonia del Sacramento, jedno od najstarijih europskih naselja u zemlji. Sam Montevideo je osnovan kao vojno uporište Španjolaca u ranom 18. stoljeću. Urugvaj je stekao svoju nezavisnost između 1811. i 1828. godine. Današnji Urugvaj je demokratska ustavna republika, s predsjednikom koji je ujedno i predsjednik Republike i vlade.