Kubanski konvertibilni pezo

Kubanski konvertibilni pezo
$
Kubanski konvertibilni pezo (peso cubano convertible) je jedna od dvije valute Kube. Nema svoj ISO 4217 kod, ali koristi se kratica CUC ili CUC$. Dijeli se na 100 konvertibilnih centava.

Koristi se od 1994. godine, usporedno s kubanskim pezom. Koristi se u turizmu i za plaćanje luksuznih dobara. Tečaj mu je vezan uz tečaj američkog dolara u odnosu 1 USD za 1.08 CUC. Banka Kube izdaje kovanice od 1, 5, 10, 25, 50 centi, 1 i 5 konvertibilnih pezosa, te novčanice od 1, 3, 5, 10, 20, 50 i 100 konvertibilnih pezosa.

* Banka Kube

Zemlja (geografski pojam)
  • Kuba
    Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom. Okružena je sa Sjedinjenim Američkim Državama i Bahamima na sjeveru, Meksikom na zapadu, Kajmanskim otočjem i Jamajkom na jugu te Haitijem na jugoistoku.

    Ropstvo je ukinuto 1886. godine. Godine 1959. Kuba je postala prva marksistička država u Latinskoj Americi. Svrgavanjem omraženog diktatora Fulgencija Batiste, vođa revolucije Fidel Castro došao je u izravan sukob s vanjskom politikom i interesima Sjedinjenih Država. Ovaj prkosni čin kod mnogih država u Srednjoj i Južnoj Americi mu je donio golemu popularnost, jer se učilo da američka politika nije dovoljno osjetljiva prema narodnim nevoljama. Fidel Castro i njegova desna ruka Che Guevara tim su činom pridobili i znatan broj pristaša među buntovnom omladinom u mnogim drugim dijelovima zapadnoga svijeta. Castro je poduzeo sve što je mogao da Kubu spasi od njezine opasne gospodarske ovisnosti o šećeru. To mu, međutim nije uspjelo, pa kada su potkraj osamdesetih na svjetskom tržištu naglo pale cijene šećera, klimavo gospodarstvo zemlje, unatoč obilnoj potpori iz Sovjetskog Saveza, jedva je preživjelo. Kasnije je Castro postao i prvi sekretar Komunističke partije, kao i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Tako je praktički preuzeo svu izvršnu i zakonodavnu vlast u državi. Prvih mjeseci nove republike SAD se prijateljski pokušao približiti Kubi. No uskoro je izbila na vidjelo kubanska ogorčenost prema Amerikancima, pa su se dvije zemlje postupno udaljile. Castro nije gubio vrijeme da likvidira više od 600 svojih zemljaka koji su bili optuženi za navodne ratne zločine. Podržao je i invazije na Haiti i Dominikansku Republiku. Godine 1960. potpisao je ugovor o pomoći i trgovini sa SSSR-om, a godinu dana kasnije prisvojio američke i britanske naftne kompanije. Konačno, u siječnju 1961., SAD prekidaju diplomatske odnose s Kubom. Iste godine Castrov je položaj označio slom invazije u Zaljevu svinja. Američka je mornarica, naime, tisuću i dvjesto kubanskih izbjeglica iz američkih baza dopremila u kubanske vode da u Zaljevu svinja pokušaju izvesti invaziju na otok. Operacija je trajala tri dana, a završila tako da su gotovo svi pobijeni ili pohvatani.