Suomenlinna
Suomenlinna (finski za "Finska utvrda"), koja je do 1918. bila poznata kao Viapori (finski) ili Sveaborg (švedski za "Sveova utvrda"), je naseljena pomorska utvrda koja se proteže na šest otoka (Kustaanmiekka, Susisaari, Iso-Mustasaari, Pikku-Mustasaari, Länsi-Mustasaari i Långören) u Baltičkom moru, koji su danas dio glavnog finskog grada, Helsinkija.
God. 1991. upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedinstven primjer europske pomorske utvrde svog doba.
Bastioni Kustaanmiekka Švedski kraljevi su započeli njezinu izgradnju 1748. godine kako bi se obranili od nadiranja Ruskog Carstva. Njezine utvrde dizajnirao je Augustin Ehrensvärd na kojega je utjecao najpoznatiji francuski graditelj utvrda, Vauban. Stoga ova utvrda ima zvjezdoliki plan i mnoštvo bastiona koji su prilagođeni njezinoj lokaciji na šest otoka. Pored vojnih baraka počeo je nicati i pravi barokni grad s velikim trgom na otoku Iso Mustasaari, po uzoru na pariški Place Vendôme, za vojne oficire.
Kako bi se osigurala sigurnost utvrde na kopnu su također izgrađene utvrde kako neprijatelj ne bi mogao grupirati svoju vojsku u eventualnom napadu na Švedsku. Tu je bio smješten cijeli finski garnizon švedske vojske i kraljevska mornarica. Ipak, za Finskog rata, Suomenlinna se predala Rusiji 3. svibnja 1808. godine, kao posljednje švedsko utočište u Finskoj. Nakon toga su Rusi okupirali cijelu Finsku 1809. godine.
Rusi su nastavili utvrđivati Suomenlinnu koja je strašno stradala od anglo-francuske flote u Krimskom ratu (1853. – 56.). Rusi su je obnovili i dodatno utvrdili novim topovskim bunkerima.
Tijekom Prvog svjetskog rata i Finskog građanskog rata, Suomenlinna je pripala Finskoj 1917. godine i pretvorena je u vojni zatvor. God. 1973. vojska je napustila utvrdu i ona je postala finski zaštićeni spomenik baštine, a na njenim otocima trajno obitava oko 900 stanovnika koji pripadaju gradu Helsinkiju. Tu se još uvijek nalazi Pomorska akademija finske mornarice (Merisotakoulu), ali je uglavnom turistička atrakcija. God. 2009. posjetilo ju je više od 713,000 posjetitelja.
God. 1991. upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedinstven primjer europske pomorske utvrde svog doba.
Bastioni Kustaanmiekka Švedski kraljevi su započeli njezinu izgradnju 1748. godine kako bi se obranili od nadiranja Ruskog Carstva. Njezine utvrde dizajnirao je Augustin Ehrensvärd na kojega je utjecao najpoznatiji francuski graditelj utvrda, Vauban. Stoga ova utvrda ima zvjezdoliki plan i mnoštvo bastiona koji su prilagođeni njezinoj lokaciji na šest otoka. Pored vojnih baraka počeo je nicati i pravi barokni grad s velikim trgom na otoku Iso Mustasaari, po uzoru na pariški Place Vendôme, za vojne oficire.
Kako bi se osigurala sigurnost utvrde na kopnu su također izgrađene utvrde kako neprijatelj ne bi mogao grupirati svoju vojsku u eventualnom napadu na Švedsku. Tu je bio smješten cijeli finski garnizon švedske vojske i kraljevska mornarica. Ipak, za Finskog rata, Suomenlinna se predala Rusiji 3. svibnja 1808. godine, kao posljednje švedsko utočište u Finskoj. Nakon toga su Rusi okupirali cijelu Finsku 1809. godine.
Rusi su nastavili utvrđivati Suomenlinnu koja je strašno stradala od anglo-francuske flote u Krimskom ratu (1853. – 56.). Rusi su je obnovili i dodatno utvrdili novim topovskim bunkerima.
Tijekom Prvog svjetskog rata i Finskog građanskog rata, Suomenlinna je pripala Finskoj 1917. godine i pretvorena je u vojni zatvor. God. 1973. vojska je napustila utvrdu i ona je postala finski zaštićeni spomenik baštine, a na njenim otocima trajno obitava oko 900 stanovnika koji pripadaju gradu Helsinkiju. Tu se još uvijek nalazi Pomorska akademija finske mornarice (Merisotakoulu), ali je uglavnom turistička atrakcija. God. 2009. posjetilo ju je više od 713,000 posjetitelja.
Zemljovid - Suomenlinna
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Finska
 |
 |
| Zastava Finske | |
Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| FI | Finski jezik (Finnish language) |
| SV | Švedski jezik (Swedish language) |