Rijad (Riyadh)
U vremenima prije islama naseobina na mjestu današnjeg grada zvala se Hajr (arapski: حجر) i prema zapisima osnovalo ju je pleme Banu Hanifa. Hajr je bio sjedište provincije Al-Jamamah čiji su upravitelji kontrolirali veći dio centralne i istočne Arabije za vrijeme vladavine Umajada i Abasida. Provincija Al-Yamama se odvojila od Abasidskog carstva 866. i pala pod vlast Banu Ukhaidira, koji je preselio prijestolnicu iz Hajra u obližnji Al-Karj. Nakon toga je grad Hajr dugo propadao. U 14. stoljeću sjevernoafrički putopisac Ibn Batuta opisuje Hajr kao sjedište Al-Jamama. Također piše o tome da je to grad kanala i drveća, a većina stanovnika pripada plemenu Bani Hanifa.
Nešto kasnije se Hajr podijelio u nekoliko manjih naseobina. Najpoznatije su bile Migrin i Mikal, a samo ime Hajr se spominjalo samo u lokalnim narodnim pesmama. Najranije označavanje ovog područja kao Al Rijad bilo je u 17. stoljeću.
Godine 1737. pobunjenik iz susjedne Manhufe, Deham Ibn Davas, preuzeo je Rijad. Ibn Davas je izgradio zid, koji je okruživao različita predgrađa Rijada objedinjujući tako sve u jedan grad. Godine 1744. Muhamed Ibn Abdel Vahab (muslimanski teolog, osnivač vehabizma) ujedinio je snage s Muhamedom Ibn Saudom, vladarom obližnjeg Al-Dirija. Cilj im je bio osvojiti grad s okolnim područjem i uključiti ga u jedinstvenu muslimansku državu. Ibn Davas je vodio ogromnu borbu za grad, no nakon 27 godina borbe Davas je prebjegao i grad je 1773. pao u ruke Saudijaca.
Prva je Saudijska država pala pod naletom Muhamad Alija od Egipta, koji je djelovao za interese Otomanskog Carstva. Egipatske su snage podigle novu prijestolnicu Al-Dirija 1818. godine. Kad je Turčin Ibn Abdalah obnovio državu 1823. godine, izabrao je obližnji Rijad za prijestolnicu.
Međusobne borbe turskih prijestolonasljednika dovele su 1891.do osnivanja Druge Saudijske države, kojom je vladao klan Al Rashid, koji je vladao Ha'ilom, sjevernim dijelom grada. Rijad je u potpunosti pao pod vlast Al Rashida 1865. Utvrda Al-Masmak potječe iz tog razdoblja.
Grad je ponovno osvojen od strane kralja Abdulazija Ibn Sauda. On je osnovao modernu Saudijsku Kraljevinu 1932. godine, s Rijadom kao glavnim gradom.
Zemljovid - Rijad (Riyadh)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Saudijska Arabija
Zastava Saudijske Arabije |
Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu disikriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
SAR | Saudijski rijal (Saudi riyal) | رس | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
AR | Arapski jezik (Arabic language) |