Pjongjang (Pyongyang)
Nalazi se na rijeci Taedong, 48 kilometara od njenog utoka u Žuto more. Blizina ležišta kamenog ugljena pogodovala je industrijskom razvoju grada. Tu je sveučilište iz 1946. Sačuvani su dijelovi gradskih zidina i gradska vrata. Pjongjang je najstariji korejski grad. Osnovan je 1122. na mjestu prijestolnice legendarnog kraljevstva Tangun.
Teško je stradao za japanske invazije, kinesko-japanskog, rusko-japanskog te Korejskog rata.
Prema legendi je Pjongjang grad Wanggŏmsŏng kojeg je 2333. g.p.K. osnovao legendarni osnivač korejske države Dangun Wanggeom i najstariji grad u cijeloj Koreji. Pisana povijest grada počinje 108. g.p.K. kad je u blizini osnovano kinesko trgovačko naselje. Od 427. godine je Pjongjang glavni grad kraljevstva Goguryeo (Koguryo). To je jedno od triju korejskih kraljevstva. Od 1135. je drugi glavni grad kraljevstva Goryeo. Od kraja 14. st. je dio kraljevstva Joseon (Choson). 1592. su grad napali Japanci i držali ga do 1593. Od 1627. je dio korejskog kraljevstva pod vrhovnom kineskom upravom. Pyongyang je postao baza kršćanskih misionara u Koreji. Od 1893. je dio nezavisne Koreje pod japanskim utjecajem (nakon kinesko-japanskog rata su se Kinezi povukli iz Koreje, a došli Japanci). Između 1910. i 1945. je i službeno dio Japana. Japanci su grad nazvali Heijō i bio je značajan industrijski centar.
Na kraju 2. svj. rata su sjever Koreje zauzele sovjetske snage. Na tom prostoru je 1948. proglašena Demokratska Narodna Republika Koreja i Pyongyang je postao njezin glavni grad. Između 1950. i 1953. je trajao Korejski rat. Tokom rata su grad zauzele američke snage, ali su ga ipak vratile sjevernokorejske snage uz kinesku pomoć. Grad je razoren u bombardiranju, a nakon rata je obnovljen u sovjetskom stilu.
Zemljovid - Pjongjang (Pyongyang)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Sjeverna Koreja
Zastava Sjeverne Koreje |
Opća karta Sjeverne Koreje Demokratska Narodna Republika Koreja (ili uobičajeno Sjeverna Koreja) pretežno je planinska zemlja u kojoj nizine zauzimaju tek oko petine ukupne površine. U osnovi se izdvajaju tri glavne cjeline. Najveći dio zemlje zauzima složeni planinski sustav koji čini okosnicu Korejskoga poluotoka, a sastoji se od nekoliko cjelina. Na sjeveroistoku se prostire visočje Kaema, prosječne visine malo iznad 1000 metara, s kojeg se, na kineskoj granici, uzdiže Paektu-san/Baekdusan (2744 m), najviši vrh zemlje i cijeloga Korejskoga poluotoka. To je ugasli vulkan u čijem je krateru nastalo jezero.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
KPW | Sjevernokorejski von (North Korean won) | â‚© | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
KO | Korejski jezik (Korean language) |