Zemljovid - Moskva

Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA: [mɐˈskva]) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije. Značajno je političko, ekonomsko, kulturno, znanstveno, vjersko, financijsko, obrazovno i prometno središte Rusije i svijeta. S 10 563 038 stanovnika (2010.), najmnogoljudniji je grad kontinentalne Europe i prema broju stanovnika sedmo najveće gradsko područje u svijetu. Prema popisu grupe GaWC, sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se "Alfa globalnim gradom".

Moskva se nalazi na rijeci Moskvi u Središnjem saveznom okrugu europske Rusije. Tijekom svoje povijesti grad je služio kao glavni grad nizu država, od srednjovjekovne Velike kneževine Moskve i pratećeg Ruskog Carstva do Sovjetskog Saveza. U Moskvi se nalazi čuveni Moskovski kremlj, drevna tvrđava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je također jedno od nekoliko mjesta svjetske baštine u gradu. Oba doma ruskog parlamenta (Državna Duma i Savjet Federacije) svoja sjedišta također imaju u Moskvi.

Grad opslužuje opsežna tranzitna mreža, s četiri međunarodne zračne luke, devet željezničkih terminala, i moskovskim metroom, prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti.

Tijekom vremena, Moskva je stekla niz epiteta, većina se odnosi na veličinu i dominantan položaj grada unutar nacije: Treći Rim (Третий Рим), Belokamenaja (Белокаменная), Pervoprestolnaja (Первопрестольная), Četrdeset četrdeset(ica) (Сорок Сороков).

Prema Forbesu (2011.), u Moskvi živi 79 dolarskih milijardera, više nego u bilo kojeg drugom gradu na svijetu.

Grad je nazvan prema rijeci (staroruski гра́д Моско́в, doslovno "grad na rijeci Moskvi"). Prvo rusko spominjanje grada datira u 1147. kada je Jurij Dolgoruki pozvao kneza Novgoroda-Severskog "dođi k meni, brate, u Moskvu."

* Glavni članak: Povijest Moskve

Devet godina kasnije, 1156., knez Jurij Dolgoruki od Rostova naredio je izgradnju drvenog zida, kremlja, obnavljanog više puta, da okružuje rastući grad. Nakon pljačke 1237. – 1238., kada su Mongoli pobili stanovnike i spalili grad do temelja, Moskva se oporavila i 1327. postala glavni grad nezavisne kneževine Vladimir-Suzdalj. Povoljan položaj grada na gornjem toku rijeke Volge doprinjeo je stalnom rastu. Moskva se razvila u dugogodišnju stabilnu i naprednu kneževinu, poznatu kao Velika kneževina Moskva, koja je privukla veliki broj izbjeglica iz cijele Rusije.

Pod Ivanom I., grad je zamijenio Tver kao političko središte Vladimir-Suzdalja i postao jedini sakupljač poreza za mongolsko-tatarske vladare. Plaćajući visoki danak, Ivan je osvojio važnu povlasticu od Kana. Za razliku od drugih kneževina, Moskva nije bila podijeljena među njegovim sinovima, već ju je najstariji nasljedio jedinstvenu. Međutim, moskovski je otpor stranoj dominaciji rastao. Godine 1380., knez Dimitrije I., vodio je ujedinjenu rusku vojsku do značajne, ali ne i presudne, pobjede nad Tatarima u bitci na Kulikovom polju. Samo dvije godine kasnije Moskvu je opljačkao kan Tohtamiš. Godine 1480., Ivan III. konačno je Ruse oslobodio tatarske kontrole, te Moskva postaje središtem vlasti u Rusiji. Pod Ivanom III. grad je postao prijestolnicom carstva koje će s vremenom obuhvatiti sve teritorije današnje Rusije i drugih zemalja. Godine 1571., krimski Tatari napali su i opljačkali Moskvu, spalivši sve osim Kremlja.

Godine 1609., švedska vojska pod vodstvom grofa Jacoba De la Gardie i Everta Horna započela je svoj marš od Velikog Novgoroda prema Moskvi kako bi potisnula pobunu protiv cara Vasilija Šujskog, ali povukla se početkom 1611., te je potom upala poljsko-litvanska vojska. Tijekom Poljsko-moskovskog rata 1605.-1618., hetman Stanislav Zolkievski ušao je u Moskvu nakon pobjede nad Rusima u bitci kod Klušina. 17. je stoljeće bilo ispunjeno narodnim ustancima, kao oslobođenje Moskve od poljsko-litavskih osvajača 1612., pobuna soli 1648., pobuna bakra 1662. i moskovski ustanak 1682. Epidemije kuge pustošile su Moskvu 1570. – 1571., 1592. i 1654. – 1656. Od 1712., grad više nije bio prijestolnica Rusije, nakon što je Petar Veliki 1703. kraj obale Baltičkog mora osnovao novi grad Sankt Peterburg. Kuga 1771., bila je posljednja velika epidemija u središnjoj Rusiji, odnijevši 100 000 života u samoj Moskvi. Tijekom francuske invazija Rusije 1812., dok su se Napoleonove snage približavale i 14. rujna ušle u Moskvu, Moskovljani su spalili i napustili grad. Napoleonovu je Grande Armée mučila glad, hladnoća i loše snabdijevanje, te je bila prisiljena povući se i kasnije gotovo uništena zimom i sporadičnim napadima ruskih vojnih snaga. Do 400 000 francuskih vojnika je poginulo, dok se potpuno izvan stroja, vratilo samo nekoliko desetaka hiljada trupa. 
Zemljovid - Moskva
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Moskva
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Moskva
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Moskva
OpenStreetMap
txu-oclc-15046112.jp...
6382x5000
www.mapcruzin.com
Moscow-city-map-1250...
1500x1900
mappery.com
Moscow-city-map-1250...
1500x1900
www.mappery.com
schema_with_map.jpg
1407x1902
www.solarapex.com
Moscow-Map.jpg
1622x1483
mappery.com
Moscow-Map.jpg
1622x1483
www.mappery.com
B08moscow-map.jpg
1713x1254
hfcc.org
Moscow-Subway-Map.jp...
1183x1765
mappery.com
Moscow-Subway-Map.jp...
1183x1765
www.mappery.com
Moscow-Center-Map.jp...
1200x1696
www.mappery.com
Moscow-Metro-Map.gif
1100x1352
www.moscow-hotels.ne...
MoscowMap.jpg
1132x1313
people.reed.edu
Downtown-Moscow-Tour...
1004x1248
www.mappery.com
moscow.jpg
1004x1248
cryptome.org
map_m.jpg
1268x956
www-sbras.nsc.ru
moscow_map.gif
1060x736
adoptingfromrussia.c...
Map-of-Moscow-Metro-...
900x858
2.bp.blogspot.com
maprussia.jpg
400x539
russia-moscow.com
map_of_moscow.jpg
466x350
www.lonelyplanet.com
Zemlja (geografski pojam) - Rusija
Zastava Rusije
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije. Površinom je najveća država na svijetu (oko 11,5 % zemaljskog kopna), ali je većina državnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila, Pakistana, Bangladeša i Nigerije). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu države.

Za vrijeme sovjetskog režima (1917. – 1991.) nosila je naziv Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR). U sastavu Sovjetskog Saveza, bila je najveća republika po površini i stanovništvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše velesile. Danas je vodeća članica Zajednice neovisnih država, OUZS i ŠOS.
Zemljovid - Rusija1296px-Russia_Rail_Map.svg.png
1296px-Russia_Rail_M...
1296x729
freemapviewer.org
Zemljovid - RusijaUn-russia.png
Un-russia.png
3550x2648
freemapviewer.org
Zemljovid - RusijaRussia_regions_map.png
Russia_regions_map.p...
3008x1728
freemapviewer.org
Zemljovid - RusijaRussian_Empire_Map_1912.jpg
Russian_Empire_Map_1...
8397x6048
freemapviewer.org
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
RUB Ruski rubalj (Russian ruble) ₽ 2
ISO Jezik
RU Ruski jezik (Russian language)
TT Tatarski jezik (Tatar language)
CE Čečenski jezik (Chechen language)
CV Čuvaški jezik (Chuvash language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Azerbajdžan 
  •  Gruzija 
  •  Kazahstan 
  •  Kina 
  •  Mongolija 
  •  Sjeverna Koreja 
  •  Bjelorusija 
  •  Estonija 
  •  Finska 
  •  Latvija 
  •  Litavska Socijalistička Sovjetska Republika 
  •  Norveška 
  •  Poljska 
  •  Ukrajina 
Airport