Kragujevac (Opština Kragujevac)
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji. Središte je Šumadijskog okruga. Od 1818. do 1842. godine je bio glavni grad Srbije. Parlament Srbije se u Kragujevcu nalazio od 1818. do 1878. godne. U Kragujevcu je osnovano prvo kazalište u Srbiji (1835.), prva gimnazija (1833), prvo sveučilište (tzv. "Licej" - 1836.), prvi sud, zbor, lutrija, ljekarna te prvi nogometni klub ("Šumadija" 1903.). Do 1945. godine je bio centar vojne industrije u Srbiji. Poznat je po velikoj tragediji koja ga je pogodila 21. listopada 1941. godine kada su Nijemci strijeljali oko 7.000 građana, od čega oko 300 učenika Kragujevačke gimnazije. U bivšoj Jugoslaviji bio je poznat po automobilskoj tvornici Zastava (danas u vlasništvu FIAT-a) i po kragujevačkom kajmaku.
Grad Kragujevac je podijeljen na pet općina:
* Aerodrom
* Pivara
* Stanovo
* Stari Grad
* Stragari
Grad Kragujevac je podijeljen na pet općina:
* Aerodrom
* Pivara
* Stanovo
* Stari Grad
* Stragari
Zemljovid - Kragujevac (Opština Kragujevac)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Srbija
Zastava Srbije |
Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
RSD | Srpski dinar (Serbian dinar) | дин or din. | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
BS | Bošnjački jezik (Bosnian language) |
HU | Mađarski jezik (Hungarian language) |
SR | Srpski jezik (Serbian language) |