Bermudi (Bermuda)
![]() |
![]() |
Postali su poznati po Bermudskom trokutu i bermudskim hlačama.
Bermude je "otkrio" jedan španjolski istraživač, ali se zbog opasnih grebena koji okružuju otoke nije usudio iskrcati na obalu.
Prvi naseljenici su bili engleski kolonisti koji su bili na putu za Virginiu i nakon brodoloma 1609. se iskrcali na otok. Brodolomci su proveli na otoku 10 mjeseci a njihovi izvještaji o otoku su u Engleskoj izazvali veliku pozornost tako da je kralj Jakov I. 1615. dao pravo upravljanja otocima Bermuda Company. Oko 60 kolonista je 1612. osnovalo St. George. 1620. je postavljeno prvo predstavništvo vlade i time su Bermudi postali samostalna kolonija.
Zbog velike udaljenosti od matice zemlje, gospodarstvo se usredotočilo na trgovinu sa soli i za brodogradnju vrlo pogodnim cedrovim drvom. Glavnim gradom postao je 1815. Hamilton, grad koji je osnovan 1620. Od 1600. do 1734. Bermuda je bila baza u trgovini robljem. U više slučajeva robovi su dizali pobune koje su bile gušene. Od 1701. Britanska kruna je shvatila vojnu važnost Bermuda za britanske interese u Novom svijetu i ondje je poslana vojska i uspostavljena baza Britanske ratne mornarice. Od tada se razvija trgovina i lov na kitove, a za vrijeme Američkog rata za neovisnost (1775. – 1781.), Bermudi su bili najvažnija baza britanskih gusara koji su napadali trgovačke brodove pobunjenih Amerikanaca.
Tijekom američkog građanskog rata Bermuda je bila mjesto odakle je krijumčaren ratni materijal neophodan Konfederaciji.
Za vrijeme drugog svjetskog rata su Bermudi važna baza američke vojske. 1941. je američka vojska sagradila dvije baze, a u zamjenu su britanske snage dobile američke razarače. Američke, kanadske i britanske baze na otocima zatvorene su 1995.
Nakon Drugog svjetskog rata Bermudi su se uspješno razvijali i postali značajno financijsko središte na otvorenom moru. 1968. je usvojen Ustav koji od tada pojačava težnje za neovisnošću iako je stanovništvo 1995. referendumom odbilo neovisnost.