Zemljovid - Bergen

Bergen
Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj. Smješten je na jugozapadnoj obali Norveške u administrativnoj regiji Vestland, čije je upravno središte.

Urbana jezgra Bergena nalazi se između planina koje mještani nazivaju de syv fjell („Sedam planina”, po uzoru na sedam rimskih brežuljaka), iako broj stvarnih planina ovisi o definiciji istih. Njegovo povijesno središte, Bryggen (norveški za „pristanište”; korijen imena i flandrijskog grada Bruggea), sa zgradama iz vremena kada je pripadao hanzeatskom udruženju trgovačkih gradova, upisano je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1979. godine.

Bergen je također važno kulturno središte regije kao neslužbena prijestolnica zapadne Norveške, a bio je i jedan od devet europskih glavnih gradova kulture 2000. godine. Osim toga, jedan je od glavnih gradova norveške naftne industrije.

Bergen je poznat po obilnim i dugotrajnim kišama. Godišnja količina padalina je oko 2.250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.

Bergen je osnovao Olaf III. Norveški 1070. godine kao prijestolnicu Norveške, što je Bergen i bio do 1299. godine. U trinaestom stoljeću Bergen bijaše jedan od četiri glavna administracijska grada Hanze. Grad se bogatio i širio trgovinom s hanzeatskim gradovima, ali su njihovi brodovi u rujnu 1349. godine donijeli i Crnu kugu od koje je grad uvelike stradao. 1393. godine grad je opustošilo Vitalijsko bratstvo (švedski pirati), a zatim i 1429. godine kada su ga zapalili.

Grad je poharalo mnoštvo požara (1198., 1248., 1413., 1428., 1476., 1582., 1675., 1686., 1756., 1771., 1901. i 1916.) nakon kojih se grad svaki put morao obnavljati, ali najveći požar bio je 1702. godine kada je do temelja izgorilo oko 90% grada.

Bergen je zbog svoje kopnene nepristupačnosti dugo imao bolju povezanost s drugim lukama nego s ostatkom Norveške. Kopnena cesta koja je povezivala Bergen s Oslom (tada Kristianijom) otvorena je tek 27. studenog 1909.

Prvog dana nacističke invazije, 9. travnja 1940., Bergen je nakon kratke pomorske bitke s kopnenom norveškom artiljerijom okupirala njemačka vojska. Dana 20. travnja 1944., nizozemski transportni brod Voorbode eksplodirao je u utvrdi Bergenhus pri čemu je poginulo oko 150 ljudi, a stare građevine u gradu jako stradale. Saveznici su također bombardirali njemačku vojnu luku pri čemu je stradalo oko 100 ljudi.

 
Zemljovid - Bergen
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Bergen
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Bergen
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Bergen
OpenStreetMap
Zemljovid - Bergen - Esri.WorldImagery
Esri.WorldImagery
Zemljovid - Bergen - Esri.WorldStreetMap
Esri.WorldStreetMap
Zemljovid - Bergen - OpenStreetMap.Mapnik
OpenStreetMap.Mapnik
Zemljovid - Bergen - OpenStreetMap.HOT
OpenStreetMap.HOT
Zemljovid - Bergen - OpenTopoMap
OpenTopoMap
Zemljovid - Bergen - CartoDB.Positron
CartoDB.Positron
Zemljovid - Bergen - CartoDB.Voyager
CartoDB.Voyager
Zemljovid - Bergen - OpenMapSurfer.Roads
OpenMapSurfer.Roads
Zemljovid - Bergen - Esri.WorldTopoMap
Esri.WorldTopoMap
Zemljovid - Bergen - Stamen.TonerLite
Stamen.TonerLite
Zemlja (geografski pojam) - Norveška
Zastava Norveške
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen i arktičko otočje Svalbard. Tu zemlju površine 385.207 kvadratna kilometra nastanjuje oko 5,2 milijuna stanovnika. Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Europe. Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok na sjeveroistoku graniči s Finskom i Rusijom. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo. Razvedena norveška obala uz Atlantski ocean i Barentsovo more dom je znamenitih fjordova.

Po završetku Drugog svjetskog rata Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom tekuće gospodarske krize (2007. – 2010.), norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta.
Zemljovid - NorveškaSatellite_image_of_Norway_in_February_2003.jpg
Satellite_image_of_N...
4960x5820
freemapviewer.org
Zemljovid - NorveškaNorway_regions_map.png
Norway_regions_map.p...
1837x1900
freemapviewer.org
Zemljovid - NorveškaRelief_Map_of_Norway.png
Relief_Map_of_Norway...
1200x1275
freemapviewer.org
Zemljovid - Norveška677px-Map_Norway_political-geo.png
677px-Map_Norway_pol...
677x1023
freemapviewer.org
Zemljovid - Norveškanorway_pol96.jpg
norway_pol96.jpg
980x1220
freemapviewer.org
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
NOK Norveška kruna (Norwegian krone) kr 2
ISO Jezik
FI Finski jezik (Finnish language)
NO Norveški jezik (Norwegian language)
NN Nynorsk (Nynorsk)
SE Sjevernolaponski jezik (Northern Sami)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Finska 
  •  Rusija 
  •  Švedska 
Administrativna jedinica
Grad, Selo,...
Airport