Ašgabat (Ashgabat)
Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika. Ašgabat ima oko 700.000 stanovnika i nalazi se između pustinje Karakum i gorja Kopet-Dag. Podnožje planine je klimatski najpovoljniji prostor u Turkmenistanu (većina Turkmenistana je pustinja, a na planini ima više padalina). Ašgabat je središte tekstilne i metalne industrije u regiji.
Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada Nise (jedan od glavnih gradova Irana u doba vladavine Parta. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio Ruskoga Carstva. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s Perzijom. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.
U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu Ašhabad). Godine 1937. osnovana je Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.
1948. je grad razoren u katastrofalnom potresu (deveti najrazorniji potres u povijesti od 7,3 stupnja po Mercaliju, 110 000 mrtvih, možda 170 000). Nakon potresa se grad obnavlja u sovjetskom stilu (grade se velike zgrade s mnogo stanova, pravilna struktura ulica, mnogo javnih zgrada).
Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada Nise (jedan od glavnih gradova Irana u doba vladavine Parta. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio Ruskoga Carstva. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s Perzijom. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.
U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu Ašhabad). Godine 1937. osnovana je Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.
1948. je grad razoren u katastrofalnom potresu (deveti najrazorniji potres u povijesti od 7,3 stupnja po Mercaliju, 110 000 mrtvih, možda 170 000). Nakon potresa se grad obnavlja u sovjetskom stilu (grade se velike zgrade s mnogo stanova, pravilna struktura ulica, mnogo javnih zgrada).
Zemljovid - Ašgabat (Ashgabat)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Turkmenistan
Zastava Turkmenistana |
Područje Turkmenistana u starom vijeku bilo je dijelom carstava Medijaca, Ahemenida, Makedonaca, Parta i Sasanida. U 4. stoljeću Turkmenistanom su vladali Huni. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. stoljeća postao je dio države Džingis-kana. Od 16. stoljeća Turkmenija je bila podložna Hivskom kanatu i Buharskom kanatu a na jugu su vladali iranski Safavidi.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
TMT | Turkmenistanski manat (Turkmenistan manat) | m | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
RU | Ruski jezik (Russian language) |
TK | Turkmenski jezik (Turkmen language) |
UZ | Uzbečki jezik (Uzbek language) |