Zemljovid - Afganistan (Islamic Republic of Afghanistan)

Afganistan (Islamic Republic of Afghanistan)
Zastava Afganistana
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji. Dužina kopnene granice iznosi 5529 km. Na zapadu graniči s Iranom (936 km), na sjeveru s Turkmenistanom (744 km), Uzbekistanom (137 km) i Tadžikistanom (1206 km), na sjeveroistoku s Narodnom Republikom Kinom (76 km), a na istoku i jugu s Pakistanom (2430 km). Kabul je najveći i glavni grad Afganistana i u njemu živi otprilike 3,9 milijuna stanovnika. Od 15. kolovoza 2021. Afganistan je de facto pod kontrolom talibana.

Arheolozi su na području današnjeg Afganistana pronašli dokaze ljudske prisutnosti koji datiraju iz starijeg kamenog doba. Pretpostavlja se da se urbana civilizacija na tom području pojavila između 3000. i 2000. pr. Kr. S obzirom na to da se nalazi na vrlo važnom mjestu koje povezuje kulturu Bliskog istoka sa srednjom Azijom i Indijskim potkontinentom, stoljećima je bilo dom raznim narodima i svjedok je raznih vojnih kampanja, među kojima su najistaknutije kampanje Aleksandra Velikog, Džingis-kana i zapadnih sila u moderno doba. Na tom su području Grčko-baktrijsko kraljevstvo, Kušansko Carstvo, Bijeli Huni (Heftaliti), Samanidi, Gaznavidi, Goridi, Hildžiji, Timuridi, Moguli i Durani počeli graditi snažna carstva.

Politička povijest modernog Afganistana počinje 1709., kad je u Kandaharu uspostavljena dinastija Hotaki, a 1747. dolazi do uspona duranskog carstva. Krajem 19. stoljeća Afganistan postaje tampon država tijekom „Velike igre“ između Britanske Indije i Ruskog Carstva. Nakon Trećeg anglo-afganistanskog rata 1919. kralj Amanullah Khan započinje zapadnu modernizaciju svoje zemlje. Članica je Ujedinjenih naroda od 1946. Tijekom hladnog rata, nakon povlačenja Britanaca iz Indije 1947., SAD i Sovjetski Savez počinju širiti svoj utjecaj u Afganistanu. Godine 1978. Afganistan postaje socijalistička država, što je dovelo do Sovjetsko-afganistanskog rata između protukomunističkih islamskih gerilskih skupina i afganske komunističke vlade (pod potporom Sovjetskog Saveza), u kojem je živote izgubilo više od milijun Afganistanaca. Nakon toga devedesetih je godina 20. stoljeća uslijedio Afganistanski građanski rat, uspon i pad ekstremističke talibanske vlasti i rat u Afganistanu, koji je trajao od 2001. do 2021. U prosincu 2001. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odobrilo je stvaranje Međunarodnih snaga za sigurnosnu pomoć (ISAF) radi održavanja sigurnosti u Afganistanu da bi se pomoglo vladi Hamida Karzaia.

Tri desetljeća ratovanja Afganistan su učinila jednom od najopasnijih zemalja na svijetu. Dok međunarodna zajednica pokušava obnoviti tu ratom razorenu zemlju, terorističke skupine, kao što su Haqqani mreža i Hezb-e Islami Gulbuddin, aktivno su uključene u svjetske pobune Talibana koje se sastoje od stotina atentata i napada bombaša samoubojica. Prema Ujedinjenim narodima te su pobune odgovorne za 80 % civilnih žrtava od 2011. do 2012. u ratu koji je trajao od 2001. do 2021. Dvadesetogodišnji rat između vlade koju podržava SAD i talibana završio je talibanskom ofenzivom 2021., što je rezultiralo padom Kabula i dolaskom talibana na vlast.

Oko 42 % stanovništva Afganistana živi ispod linije apsolutnog siromaštva, što znači da njihov prihod čini manje od 1,25 američkih dolara dnevno, a stopa pismenosti odraslih osoba iznosi 43 %.

 
Valuta / Jezik 
ISO Valuta Simbol Significant Figures
AFN Afganistanski afgani (Afghan afghani) Ø‹ 2
ISO Jezik
PS Paštunski jezici (Pashto language)
FA Perzijski jezik (Persian language)
TK Turkmenski jezik (Turkmen language)
UZ Uzbečki jezik (Uzbek language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
Zemljovid - Afganistan (Islamic Republic of Afghanistan)
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Afganistan
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Afganistan
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Afganistan
OpenStreetMap
Zemljovid - Afganistan1807px-Afghanistan_location_map.svg.png
1807px-Afghanistan_l...
1807x1331
freemapviewer.org
Zemljovid - AfganistanUn-afghanistan.png
Un-afghanistan.png
3038x2258
freemapviewer.org
Zemljovid - Afganistanimage.jpg
image.jpg
1900x1583
freemapviewer.org
Zemljovid - AfganistanMap_of_Afghanistan.png
Map_of_Afghanistan.p...
1251x1000
freemapviewer.org
Zemljovid - Afganistanimage.jpg
image.jpg
1900x1583
freemapviewer.org
afghanistan_general_...
9361x6623
www.nato.int
Afghanistan-Map.jpg
9361x6623
www.mappery.com
AfghanistanPowerMap....
4959x3505
www.geni.org
bokhara-1838.jpg
2681x3224
joshberer.files.word...
bokhara_1838.jpg
2681x3224
images.nationmaster....
Afghanistan_Map_Urdu...
2886x2144
upload.wikimedia.org
afganistan_prt_rc.jp...
2924x2065
www.nato.int
afghanistan_admin-20...
2205x2683
www.lib.utexas.edu
afghanistan-ethno-li...
2574x2054
joshberer.files.word...
AfghanistanMapFull_0...
2506x2002
www.understandingwar...
AfghanistanTopograph...
2506x1991
www.understandingwar...
US_Army_ethnolinguis...
2319x2123
upload.wikimedia.org
Afghanistan-Map-4.jp...
2422x2001
www.mappery.com
afghanistan_prt.jpg
2324x1973
www.nato.int
afg_map.gif
2351x1830
www.globalsecurity.o...
470_1279717769_txu-o...
2154x1781
www.ecoi.net
txu-oclc-309296021-a...
2154x1781
www.lib.utexas.edu
afghan_resistance_gr...
2190x1608
www.globalsecurity.o...
afghanistan_conflict...
1890x1336
www.globalsecurity.o...
afghanistan.jpg
1378x1480
www.lib.utexas.edu
Administrativna jedinica
Zemlja, State, Zemljopisno područje,...